Čočara

Čočara

Alberto Moravia

Udovica Cesira i njezina kći Rosetta bježe iz bombardiranog Rima u rodnu Ciociariju, gdje proživljavaju glad, strah i bijedu. Oslobođenje donosi tragediju: Rosettu siluju marokanski vojnici, uništavajući njihovu vjeru u Boga i ljude.

Čočara je jedan od najsnažnijih ratnih romana Alberta Moravije, objavljen 1957., temeljen dijelom na njegovim vlastitim iskustvima bijega iz Rima 1943.–1944. s Elsama Morante. Priča se pripovijeda u prvom licu iz perspektive Cesire, snažne, pragmatične udovice iz Ciociarije (regije južno od Rima, poznate po siromaštvu i seljačkim korijenima), koja vodi malu trgovinu u Rimu kako bi preživjela.

Cesira želi zaštititi svoju 18-godišnju kćer Rosettu, lijepu, pobožnu i naivnu djevojku. Kako se rat približava Rimu (savezničko bombardiranje, njemačka okupacija), Cesira šiva novac u haljinu i bježi s kćeri na selo, u rodno selo Vallecorsa. Tamo nailaze na glad, hladnoću, seljačku sebičnost i kaos rata. Susreću Michelea, idealističnog antifašista koji pokušava probuditi seljake, ali bezuspješno. Devet mjeseci provode u planinama, skrivajući se, gladujući i čekajući saveznike.

Oslobođenje 1944. donosi najveću tragediju: na putu natrag u Rim, Rosetta je brutalno silovana od strane skupine marokanskih goumiersa (savezničkih vojnika u francuskoj vojsci) – stvarni povijesni događaj poznat kao marocchinate. Taj čin uništava Rosettinu nevinost i vjeru; ona tone u očaj, postaje promiskuitetna i prostitutka. Cesira gubi vjeru u ljude i Boga, shvaćajući da zlo nije samo u fašizmu ili ratu, već u samoj ljudskoj prirodi – uključujući i njezinoj. Roman završava bez nade: preživjele su, ali slomljene.

Moravia ovdje napušta buržujsku introspekciju ranijih djela i ulazi u neorealistički prikaz rata kroz žensku perspektivu – glad, poniženje, nasilje nad ženama, seljački oportunizam i laž "oslobođenja". Kritizira kako rat razotkriva najgore u ljudima, bez obzira na stranu. Djelo je snažno autobiografsko i politički angažirano, s fokusom na tjelesnost i moralni slom.

Roman je adaptiran u slavni film Vittoria De Sice 1960. sa Sophijom Loren (Oscar za najbolju glumicu) i Jean-Paulom Belmondom – film je pojačao emocionalni i vizualni utjecaj priče. Čočara ostaje potresan portret rata kao uništitelja ljudskosti, posebno ženske sudbine u kaosu.

Naslov izvornika
La ciociara
Prijevod
Berislav Lukić
Dimenzije
20 x 13 cm
Broj strana
314
Nakladnik
Otokar Keršovani, Rijeka, 1966.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Čovek koji gleda

Čovek koji gleda

Alberto Moravia
Minerva, 1988.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,63
Automat

Automat

Alberto Moravia
Otokar Keršovani, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Pažnja

Pažnja

Alberto Moravia
Otokar Keršovani, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Istok i Zapad

Istok i Zapad

Gerald Green

Green u romanu Istok i Zapad (1986.) tka epsku priču o ljubavi i ratu, ispreplićući živote običnih ljudi s velikim povijesnim događajima. Roman je snažna freska o ratu, ali i o neuništivom duhu koji traži svjetlo usred tame.

August Cesarec, 1990.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
Knjiga se sastoji od dva toma
7,42 - 7,46
Deobe

Deobe

Dobrica Ćosić

„Deobe“ ist ein Roman über die tragische Spaltung der Serben in Tschetniks und Partisanen während des Zweiten Weltkriegs. Der mit dem NIN-Preis ausgezeichnete Roman ist Teil einer größeren epischen Trilogie, die von Ćosićs Erfahrungen und historischen Dok

Prosveta, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
13,74
Dunav: P.S. 1991. vukovarske razglednice

Dunav: P.S. 1991. vukovarske razglednice

Pavao Pavličić

Eine bewegende und ergreifende Chronik der Belagerung und Zerstörung von Vukovar im Jahr 1991, verfasst in 57 kurzen, postkartenartigen Kapiteln. Pavličić schreibt nicht aus der Perspektive eines „gewöhnlichen“ Zagreber Bürgers, der den Sommer 1991 in Vuk

Hena Com, 1999.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,26