Henry Miller: Odabrana djela

Trilogija «Ružičasto raspeće» («Sexus», 1949, «Plexus», 1953 i «Nexus» 1960) u kojoj Henry Miller, nakon poznatijih knjiga iz pariškog razdoblja, sublimira svoj bunt protiv učmale i licemjerne Amerike.

Henry Miller (New York, 1891 – Pacific Palisades, Kalifornija, 1980) do tridesete je godine objavio nekoliko ogleda i kratkih priča po američkim časopisima. Ozbiljno počinje pisati s gotovo četrdeset godina. Njegovi romani, osobito Tropic of Cancer (1934), u Americi su izazvali mnogo polemika, pa čak i zabrana (romani Black spring (1936) i Tropic of Capricorn (1936) bili su zabranjeni u SAD-u gotovo trideset godina, što je autoru osiguralo “underground” reputaciju) te suđenjâ (tako je 1964. Vrhovni sud SAD-a odbacio optužbe Državnog suda o opscenosti, što se pretvorilo u veliki događaj seksualne revolucije). Opus Henryja Millera, gotovo u potpunosti autobiografskog karaktera, uvelike je utjecao na pisce beat generacije. Miller je bio i snaga i vrijednost i književni mudrac koji se ipak nije uklopio u svoje vrijeme. Štoviše, gotovo da i nije američki književnik, iako to nitko ne može biti “američkiji” od njega. I stoga je oduvijek izmicao bilo kakvoj književnoj klasifikaciji. Na hrvatski su dosad prevedena sljedeća Millerova djela: Rakova obratnica, Mirni dani na Clichiju, Crno proljeće, Jarčeva obratnica, Kolos iz Maroussija, Ružičasto raspeće: Sexus, Nexus, Plexus, Knjige mog života, Mudrost srca, Predraga moja Brenda…
Premda je nekim svojim djelima kao što su putopisna proza The Colossus of Maroussi i The Air-Conditioned Nightmare, podilazio američkoj kritici, napisavši smirene i blage knjige bez prostačenja, američka kritika ga je čitavog života omalovažavala i pokazivala svojevrsnu ravnodušnost. Vrativši se nakon putovanja po Grčkoj u Ameriku započeo je rad na trilogiji The Rosy Crusifixion (Ružičasto raspeće) koja će u manjem intenzitetu od, primjerice, Tropic of Cancer sublimirati sav njegov bunt protiv učmale i licemjerne Amerike. Nakon što su mu djela 1960-ih godina postala šire dostupna postigao je masovnu čitanost, izravno utječući na popularizaciju Halila Džubrana, Hermana Hessea te presudno obilježivši poetiku autora poput Normana Mailera, Jacka Kerouaca i drugih. Mnogobrojni kasniji romani, putopisne meditacije, autobiografske i esejističke improvizacije, korespondencija s L. Durrellom i Anais Nin itd., naslijedili su formalna i tematska postignuća prvih. Čitavo djelo Henryja Millera imalo je snažan odjek ne samo u Americi već i u čitavom svijetu.