Vergilijeva smrt

Smješten u Brindisiju 19. godine pr. Kr., roman istražuje teme umjetnosti, smrtnosti, etike i smisla postojanja kroz Vergilijevu unutarnju borbu i vizionarske meditacije.

Vergilije, teško bolestan, plovi prema Italiji s carem Augustom. Suočen s vlastitom smrću, preispituje svoj život i djelo, posebice Eneidu, koju smatra neautentičnom jer slavi carstvo na račun ljudskosti. U grozničavim razmišljanjima, on razmatra granice umjetnosti, njezinu nesposobnost da uhvati istinu i njezin odnos prema moći. Vergilije želi uništiti Eneidu, ali ga August nagovara da je sačuva, simbolizirajući sukob između umjetnika i političke moći.

Roman je podijeljen u četiri dijela – Voda, Vatra, Zemlja, Zrak – svaki s različitim stilom, od lirskog do filozofskog, odražavajući Vergilijevu unutarnju transformaciju. Kroz susrete s prijateljima, robovima i vizijama, Vergilije proživljava kozmičko putovanje, pomirujući se s univerzalnom povezanošću života i smrti. Brochov složeni, polifoni jezik i duboka filozofska promišljanja čine roman meditacijom o modernoj krizi duha, s paralela na totalitarizam 20. stoljeća.

Djelo, pisanjem usporedivo s Joyceom i Proustom, ostaje snažan apel za etičku odgovornost umjetnika i pojedinca pred poviješću.