Hrvatska književnost

Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas

"Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas" Roberta Perišića [prvi put tiskana 1999] kultna je knjiga priča iz devedesetih. Godinama je nije bilo u prodaji, tako da mnogi koji Perišića znaju po novijim radovima, nisu imali prilike čitati ovu knjigu.

Mramorna koža

Roman pisan u prvom licu opisuje složeni, distancirani odnos između kiparice (pripovjedačice) i njene majke. Glavni likovi su kiparica, majka-ljepotica opsjednuta čistoćom i tjelesnim mrljama, te očuh, koji ulazi u njihov život nakon očeve smrti.

Mreže

Mrka kapa

Mrka kapa je knjiga kratke proze pisana pod pseudonimom Aristid Teofanović, koji koristi Slobodan Blagojević. Blagojević je poznat i po heteronimu Anhel Antonić (poezija) te drugim djelima pod pravim imenom.

Mrtvi kapitali

"Mrtvi kapitali" (1890.) su jedno od najvažnijih djela hrvatskog realizma i snažna kritika tadašnje društvene stagnacije. Roman kroz lik inženjera Đure pokazuje gospodarsku i društvenu zapuštenost slavonskih sela pod Austro-Ugarskom.

Mrtvi kapitali

Sam naslov romana nam govori kako je Kozarac bio zaokupljen neobrađenom, mrtvom zemljom koja čeka čovjeka, vrijednog seljaka, koji će je obrađivati. On je to nazvao "mrtvim kapitalom".

Mrtvi kapitali

„Mrtvi kapitali“ (1890) jedno je od najvažnijih dela hrvatskog realizma i snažna kritika tadašnje društvene stagnacije. Kroz lik inženjera Đure u romanu je prikazana ekonomska i društvena zapuštenost slavonskih sela pod Austrougarskom.

Mudre i lude djevice: pjesničke proze

Pjesme u prozi u ovoj zbirci sabrane su iz ukupno četrnaest brojeva različitih časopisa. Poredak je strogo kronološki: na početku su one iz 1919., a na kraju iz 1952. godine. Zbirku je priredio Zlatko Tomičić.

Muka po Stjepanu

Skroman i sramežljivi seljak Stjepan zaljubi se u najljepšu i najpoželjniju djevojku u selu – u Maricu. Iako su izgledi da se njegova ljubav ostvari minimalni, odjednom privuče njezinu pozornost i oni se vjenčaju.

Musinka: Posebno poglavlje romana "Ognjište"

In dem Roman schildert Budak die typische Mentalität der Lika, die Grausamkeit der Natur und des Lebens sowie die starke Verbindung der Menschen mit Tradition und Glauben.