Josip Horvat

Josip Horvat (Čepin, 15. siječnja 1896. – Zagreb, 6. listopada 1968.) ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom novinarstvu, publicistici i povjesničarstvu, utjelovljujući duh liberalne misli 20. stoljeća. Rođen u malom selu kraj Osijeka, Horvat se školovao u Zagrebu, gdje je 1914. završio Trgovačku akademiju. Još kao mladić zaronio je u svijet novinarstva, počevši surađivati s Obzorom 1913. godine. Njegova karijera dosegla je vrhunac kada je 1926. preuzeo ulogu glavnog urednika Jutarnjeg lista, koju je obnašao do 1941. U tom razdoblju oblikovao je javno mnijenje svojim liberalnim stavovima, promičući kritičku misao i intelektualnu slobodu. Prvi svjetski rat duboko je obilježio njegov život: borio se na ruskoj fronti, a od 1916. do 1919. proveo je u zarobljeništvu, što je produbilo njegov osjećaj za povijesne i ljudske sudbine. Za vrijeme NDH pridonosio je radu Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda (HIBZ), surađujući na Hrvatskoj enciklopediji, često pod pseudonimima zbog političkih prilika. Nakon 1945. godine, u novom režimu, Horvat se povukao iz javnog života i posvetio istraživačkom radu kao slobodni autor, ostavljajući za sobom opsežan opus koji i danas služi kao ključni izvor za razumijevanje hrvatske povijesti, kulture i intelektualnog nasljeđa.
Njegova ključna djela, prožeta erudicijom i analitičkom oštroumnošću, obuhvaćaju:
- Politička povijest Hrvatske (1936.–1938., 2. izd. 1989.), kapitalno djelo koje prati politički razvoj Hrvatske kroz stoljeća, iskazujući Horvatovu sposobnost sinteze složenih povijesnih procesa;
- Kultura Hrvata kroz 1000 godina (1939., 1942., 2. izd. 1980.), sveobuhvatna studija o hrvatskoj kulturnoj baštini, od srednjeg vijeka do modernog doba, koja pokazuje njegovu strast prema kulturnom identitetu;
- Povijest novinstva Hrvatske 1771.–1939. (1962.), temeljno istraživanje razvoja hrvatskog novinarstva, u kojem Horvat pokazuje svoju stručnost i dugogodišnje iskustvo u toj oblasti;
- Hrvatski panoptikum (1965.), zbirka portreta značajnih povijesnih ličnosti, pisana s književnom elegancijom i dubokim uvidom;
- Živjeti u Hrvatskoj 1900.–1941. (1984.) i Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943.–1945. (1989.), memoarska djela koja pružaju intiman uvid u društvene i političke previranja prve polovice 20. stoljeća, otkrivajući Horvatovu sposobnost da bilježi duh vremena.
Horvatov opus, obilježen jasnoćom, kritičkim duhom i ljubavlju prema hrvatskom narodu, ostaje nezaobilazan za proučavanje hrvatske povijesti i kulture. Njegovi memoari i dnevnici, pisani s osjećajem za detalj i povijesnu odgovornost, svjedoče o čovjeku koji je, unatoč burnim vremenima, ostao vjeran svojoj intelektualnoj misiji. Horvat nije samo bilježio povijest – on ju je živio, promišljao i prenosio budućim generacijama, čineći njegov rad bezvremenim.
Naslovi u ponudi
1848
Knjiga Tisuću osamsto četrdeset i osma (prvo izdanje 1934., drugo 1973.) Josipa Horvata detaljan je prikaz revolucionarne 1848. godine u Hrvatskoj, ključnog trenutka u oblikovanju nacionalnog identiteta i političke svijesti.
Politička povijest Hrvatske
The Political History of Croatia is a monumental work of Croatian historiography that provides a comprehensive and systematic overview of the political development of Croatia from the settlement of Croats in the Balkans in the 7th century to the first hal
Politička povijest Hrvatske (1918. – 1929.)
Živjeti u Hrvatskoj: Zapisci iz nepovrata 1900 - 1941.
The book represents a personal chronicle of Croatian history in the first half of the 20th century, written by Josip Horvat with the intention of documenting the social, political, and cultural changes that shaped Croatia between 1900 and 1941.