Peer Gynt

Peer Gynt je petočinka u stihu kojom je započeo Ibsenov put prema slavi, sušta je suprotnost Ibsenovoj prethodnoj drami - Požaru. U njoj se glavni junak, Peer Gynt, u životu vodi onom ‘snađi se kako znaš i umiješ’, a poznato je da je Ibsen u dramu utkao i sjećanja na vlastitu obitelj. Temeljeno na legendama i narodnim vjerovanjima predstavlja vodeće djelo u norveškoj literaturi. Uglazbio ju je Edward Grieg, a ima i svoje operno i baletno izdanje te je prenesena na filmsko platno više puta.

Henrik Johan Ibsen jedan je od utemeljitelja moderne drame. Djetinjstvo mu nije bilo nimalo lagano; kad je imao sedam godina njegov otac je bankrotirao što se odrazilo na cijelu obitelj. Morali su se preseliti i živjeli su u siromaštvu. S petnaest godina, Henrik se zaposlio u ljekarni. Cijeli njegov život mogao bi se okarakterizirati kao borba za financijskom sigurnošću i priznanjem za rad. Prva djela koja je objavljivao, primjerice drama Caitilina, prošla su nezapaženo. U dobi od 36 godina napustio je rodnu Norvešku i putovao po inozemstvu, nešto dulje vrijeme zadržao se u Italiji i Njemačkoj, da bi se nakon 27 godina vratio kao proslavljeni pisac.

Slavu je dočekao prvo s djelima Požar i Peer Gynt, potom i dramom Stupovi društva. Ipak, vjerojatno najpoznatija djelomično i zbog lektirne obveze je Nora ili Lutkina kuća nastala 1879. godine u Italiji. Nastavlja s dramom Sablasti, Romersholm te uspješnicom Heddom Gabler. Pred kraj života je, pomalo proročanski, napisao dramu Kad se mi mrtvi probudimo. Osim drama, pisao je i pjesme.

Umro je 1906. godine, u dobi od 78 godina. Nekoliko nagrada nosi njegovo ime, za života i posmrtno primio je nekoliko počasti, a zanimljivo je i da jedan asteroid nosi njegovo prezime.