Jarčeva pjesma

Jarčeva pjesma

Konstantin Vaginov

Riječ je o Peterburgu početkom 20-ih godina prošlog stoljeća, vremenu kada kultura i svakodnevni život još uvijek pokazuju nekakvo “normalno” stanje.

Okvir romana Jarčeva pjesma (1928) organizira autor koji povremeno upada u pripovjedni tijek i daje na znanje tko drži sve konce u ruci. No on nije i biografski autor teksta, tj. ne predstavlja Konstantina Vaginova, nego je konstrukcija, proizvod nepoznatog pjesnika kojeg su znali samo u uskom krugu ljubitelja poezije. Tu je i znanstvenik Teptjolkin, koji noću radi na svojem životnom djelu Hijerarhija smislova, Miša Kotikov, skupljač građe o tragično stradalom pjesniku Zaeufratskom, Kostja Rotikov, stručnjak za barok, raskošni i luckasti stil, Marija Petrovna Dalmatova, poremećeni pjesnik Septembar, Nataša Golubec i još neki. Družina je to koja ne može prihvatiti revolucijom i ratom opustošeni Petrograd, već sanja o preporodu negdašnjih kulturnih vrijednosti na otoku usred pustoši. Nažalost, postojeća, banalna stvarnost nedostojna je tako zahtjevnog i plemenitog čina. Stoga članovi kružoka, suočeni s novom društveno-političkom situacijom, polako odustaju od realizacije ideala helenizma u gradu koji svojim ruševinama podsjeća na stari Rim. Na kraju se spušta zastor. Predstava je gotova. Nema više. Autor zajedno sa svojim junacima izlazi na scenu i klanja se. Slagari slažu knjigu. Kad su složili pola Jarčeve pjesme, autor sa svojim pravim prijateljima izlazi iz kavane u divnu petrogradsku proljetnu noć koja podiže duše nad Nevom, nad dvorcima i crkvama, u šuštavu noć koja pjeva kao vrt, kao mladost, i leti poput strijele, u noć koja je, kako kaže Vaginov, za njih već proletjela. Piščeva je poruka dakle da u realnosti nema mjesta za duhovne stvari, pogotovo ne za one iz prošlih vremena. Jedino mjesto na koje se može “presaditi” elitna kultura jest zagrobna sfera, vječnost koju kreira umjetnik. Umjetnost je, kao što tumači Vaginov, borba za drugi svijet, odnosno prebacivanje ljudi iz praznine neposredne stvarnosti u puninu boljeg i dugovječnijeg postojanja. Umjetnost je dakle jarčeva pjesma, što bi u prijevodu značilo – tragedija.

Prijevod
Irena Lukšić
Urednik
Irena Lukšić
Ilustracije
Stanko Abadžić
Dimenzije
20 x 13 cm
Broj strana
184
Nakladnik
Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2017.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53260-272-2

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Pesma

Pesma

Oskar Davičo
Svjetlost, 1981.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
7,99
Dom na kraju svijeta

Dom na kraju svijeta

Michael Cunningham

Premda potpuno različitih karaktera, jedan povučen i nesiguran u sebe i svoje odluke, drugi neobuzdan u svojim životnim izborima, Bobby i Jonathan od malih su nogu najbolji prijatelji.

Algoritam, 2005.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,18
Berlin Alexanderplatz

Berlin Alexanderplatz

Alfred Döblin

Roman (1929.) koji je unio revoluciju u prozu, a počiva na filmskom postupku montaže. Knjiga prati život Franca Biberkopfa, bivšeg zatvorenika, s čijom se fiktivnom sudbinom prepliće još jedan element realnosti – grad Berlin, paralelni glavni lik.

Sveučilišna naklada Liber (SNL), 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
8,76
Djetinjstvo i školovanje Ivice Kičmanovića

Djetinjstvo i školovanje Ivice Kičmanovića

Ante Kovačić

Izbor iz romana "U registraturi"

Školska knjiga, 1966.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
1,98
Justine ili nedaće kreposti

Justine ili nedaće kreposti

Markiz Donatien de Sade

"Justine ili nedaće kreposti" roman je Markiza de Sadea, prvi put objavljen 1791. godine.

Globus, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,98 - 4,99
Dječak koji je govorio Bogu

Dječak koji je govorio Bogu

Damir Mađarić

Damir Mađarić, koprivnički autor, u svojemu romanu, koji je pod naslovom Dječak koji je govorio Bogu izdao Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, prihvatio se iznimno teške zadaće: napisati djelo o holokaustu.

Matica hrvatska, 2010.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,75