Crkva sv. Petra i Pavla u Topolju

Crkva sv. Petra i Pavla u Topolju

Marija Keler

Crkva sv. Petra i Pavla u Topolju, koja se nalazi izvan naselja, kilometar udaljena od Topolja na putu za Draž, ima zanimljivu i pomalo jezivu povijest.

Evo nekoliko činjenica o ovoj crkvi:

Godina izgradnje: Prva crkva u Baranji, sagrađena je 1722. godine12. Najzanimljivija činjenica: Tijekom gradnje, njen toranj se urušio čak tri puta! Graditelji su uzalud pokušavali sagraditi toranj i križ, ali čudno je da je grom baš tri puta pogodio križ crkve sv. Petra i Pavla. Nakon ovih neobičnih događaja, graditelji su odustali od daljnjih pokušaja. Misteriozne priče i legende: Crkva se nalazi na turskom groblju, gdje se održala velika bitka 1687. godine u kojoj je život izgubilo mnogo Osmanlija. Zbog toga se priča da je upravo to razlog što zvonik nikada nije opstao. Također, kruže priče da tko god je na silu pokušao ući u crkvu ili je oskrnavio, nije dobro prošao ili je čak glavom platio. Arhitektonska važnost: Crkva sv. Petra i Pavla je spomenik kulture I. kategorije i ubraja se među najznačajnije barokne sakralne građevine u Hrvatskoj. Iako je ova crkva obavijena misterijom i legendama, njena arhitektura i povijest čine je posebnom i vrijednom pažnje.

Prijevod
Snjezana Bobić, Janos Andoci, Ana Kovačevic, Vlatka Ivić
Urednik
Damir Doležal
Ilustracije
Damir Doležal, Marija Keler, Adam Tigandžin, Marija i Marko Topalov
Dimenzije
21 x 15 cm
Broj strana
181
Nakladnik
Matica hrvatska, Beli Manastir, 2011.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53559-861-9

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Obrtna politika

Obrtna politika

Ivan Čupak

Praktična i programska knjiga o obrtnoj politici u Hrvatskoj na kraju Prvog svjetskog rata. Ivan Čupak analizira probleme, položaj i perspektive hrvatskog obrta te predlaže mjere za njegovu zaštitu i unapređenje.

Vlastita naklada, 1918.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,34
Starohrvatska seoska zajednica

Starohrvatska seoska zajednica

Miho Barada

Miho Barada u djelu Starohrvatska seoska zajednica (1957.) analizira društvenu i agrarnu organizaciju ranosrednjovjekovnih hrvatskih sela, njihove institucije, vlasničke odnose i zajedničku zemlju na temelju izvorne građe.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), 1957.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,00
Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, Cisdravske baranjske, Vukovske i Srijemske, te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku

Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: Križevačke, Virovitičke, Požeške, Cisdravske baranjske, Vukovske i Srijemske, te Kr. i slob. grada Osijeka u srednjem i novom vijeku

Josip Bösendorfer

Josip Bösendorfer u svom kapitalnom djelu iz 1910. daje pregled slavonske povijesti s naglaskom na prošlost županija (Križevačka, Virovitička, Požeška, Baranjska, Vukovska, Srijemska) i grada Osijeka u srednjem i novom vijeku.

Naklada Radoslava Bačića, 1910.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
86,42
Hrvatske pravice

Hrvatske pravice

Petar Požar

„Hrvatske pravice” donose izbor ključnih povijesnih dokumenata koji oblikuju hrvatsku državnopravnu tradiciju – od srednjovjekovnih povelja do novovjekih akata – naglašavajući kontinuitet hrvatske autonomije unutar šireg europskog okvira.

Vlastita naklada, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,31
Liburnijske teme 8: Brseč i Brešćina

Liburnijske teme 8: Brseč i Brešćina

"Liburnijske teme" predstavljaju vrijednu serijsku publikaciju (zbornike) koju je pokrenula Katedra Čakavskog sabora Opatija s ciljem istraživanja i očuvanja povijesne, kulturne i prirodne baštine liburnijskog kraja.

Čakavski sabor, 1994.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
12,36
O podrijetlu i zgodama Slavena

O podrijetlu i zgodama Slavena

Vinko Pribojević

Kritičko dvojezično (latinsko-hrvatsko) izdanje Pribojevićeva govora iz 1525. u kojem se slavi podrijetlo, slava i povijest Slavena, identificirajući ih s Ilirima i drugim antičkim narodima. Klasično djelo ranog pan-slavizma.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), 1951.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
14,76