Genije

Genije

Theodore Dreiser

Iako se prigovara njegovu izrazu, Dreisera radi širine koncepta i fabule njegovih romana smatraju jednim od najznačajnijih američkih pisaca 20. stoljeća.

Theodore Herman Albert Dreiser (Terre Haute, Indiana, SAD, 17. kolovoza 1871. – Hollywood, Kalifornija, SAD, 28. prosinca 1945.), bio je američki književnik i novinar. Kao jednom od začetnika naturalizma, radnja njegovih romana većinom je vezana uz razvoj i moralnu degeneraciju snažnih i ambicioznih ličnosti čije vrijednosti ne leže u njihovom etičkom kodeksu, već u upornosti suprostavljanja svim preprekama. Dreiser je rođen u striktno katoličkoj obitelji u Terre Haute, u Indiani, od roditelja Sarah i Johna Paula Dreisera. Otac je bio njemački imigrant iz Mayena u gorju Eifel, dok je majka bila iz Mnemonitske seljačke zajednice kraj Daytona u državi Ohio; koja se je odrekla radi udaje za Johna Paula i preobraćenja na Katoličanstvo. Theodore je bio dvanaesto od trinaestoro djece (deveto od deset preživjelih). Popularni kompozitor tadašnje zabavne glazbe Paul Dresser (1859.–1906.) bio je njegov stariji brat. Politički, Dreiser je bio aktivan u nekoliko pokreta protiv društvene nepravde, kao linč Franka Littlea, jednog od lidera udruženja Svjetskih industrijskih radnika (Industrial Workers of the World), slučaj Sacco i Vanzetti, deportaciju Emme Goldman i osudu sindikalnog vođe Toma Mooneya. Studenoga 1931., Dreiser je vodio Nacionalni komitet za odbranu političkih zatvorenika (National Committee for the Defense of Political Prisoners) u rudarsko područje jugoistočnog Kentuckyja, gdje je primio svjedočenja rudara iz Pinevillea i Harlana o nasilju koje nad radnicima i sindikatima provode upravitelji rudnika ugljena. Dreiser je imao ogroman utjecaj na generacije koje su ga pratile. Alfred Kazin opisao je Dreisera kao jačeg od bilo koga drugog iz njegovog doba, i u isto vrijeme više žestokog: većeg od svijeta kojeg je opisao, ali značajnog kao i ljudi u njemu, dok je Larzer Ziff primjetio da Dreiser uspio više nego bilo koji od njegovih prethodnika ili nasljednika u ostvarenju velikog američkog poslovnog romana.

Naslov izvornika
Genius
Prijevod
Ilija Petrović
Urednik
Drago Gervais
Dimenzije
18 x 11 cm
Broj strana
347
Nakladnik
Otokar Keršovani, Rijeka, 1955.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Carrie

Carrie

Theodore Dreiser

Carrie je roman o mladoj ženi koja seli u veliki grad gdje počinje ostvarivati ​​vlastiti američki san. Prvo postaje ljubavnica muškaraca koje doživljava kao superiorne, a potom i poznata glumica. Nazivaju ga "najvećim od svih američkih urbanih romana".

Zora, 1954.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
3,98 - 9,99
Stoik

Stoik

Theodore Dreiser

​Stoik je posljednji roman trilogije "Trilogija žudnje" Theodorea Dreisera, objavljen 1947. godine nakon njegove smrti. Trilogija prati život Franka Cowperwooda, lika inspiriranog stvarnim američkim poslovnim čovjekom Charlesom Yerkesom.

Otokar Keršovani, 1967.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,56
Theodore Dreiser

Theodore Dreiser

Theodore Dreiser
Otokar Keršovani, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
1,50
Izabrane pripovijesti

Izabrane pripovijesti

August Cesarec, Mihovil Pavlek-Miškina
Spektar, 1974.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,78 - 4,99
Sobovi – roman činjenica

Sobovi – roman činjenica

Allen Roy Evans

Kanadski književnik Allen Roy Evans (1885.-1965.) objavio je nekoliko romana, knjigu poezije i kratke priče. Roman Sobovi, kao i ostala njegova djela inspirirana su životom na krajnjem sjeveru.

Nakladni zavod Ante Velzek, 1944.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,99
Imate li Ršuma?

Imate li Ršuma?

Ljubivoje Ršumović

Ršumovićev prvi roman koji govori o literarnom i ljudskom sazrijevanju glavnog junaka, koji ima neke sličnosti sa samim piscem, i o nevoljama u koje je upao kad se susreo s dijelom svoje prošlosti.

Znanje, 1983.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,14 - 5,15