Katon Stariji ili O starosti
Rijetka knjiga
Antikvitet

Katon Stariji ili O starosti

Marko Tulije Ciceron

Drugo, popravljeno izdanje hrvatskog prijevoda čuvenog djela Cato Maior de Senectute (44. pr. Kr.). Filozofski dijalog u kojem Katon Stariji opovrgava predrasude o starosti i slavi je njezine prednosti.

Djelo Katon Stariji ili O starosti jedno je od najpoznatijih Ciceronovih filozofskih spisa iz tzv. “posljednjeg razdoblja” (44. pr. Kr.). Napisano je u obliku dijaloga u kojem 84-godišnji Marko Porcije Katon Stariji (Cato Maior) razgovara s mlađim prijateljima Scipionom Emilijanom i Lelijem. Ciceron je svoje ideje o starosti stavio u usta uglednog rimskog državnika kako bi im dao veći autoritet i moralnu težinu.

Glavna tema je obrana starosti od uobičajenih optužbi: da je teška, siromašna tjelesnim užicima, blizu smrti i beskorisna. Katon (odnosno Ciceron) tvrdi suprotno — starost donosi mudrost, duševni mir, slobodu od strasti, priliku za intelektualni rad i ugled u društvu. Djelo je optimistično i praktično: savjetuje aktivan život, kultiviranje uma, bavljenje poljoprivredom, književnošću i politikom te dostojanstvenu pripremu za smrt. Jedan od najpoznatijih citata glasi da “život starca nije slab, nego zreo”.

Hrvatsko izdanje iz 1911. godine klasični je školski i popularni prijevod. Preveo ga je Adolf Tkalčević, poznati filolog i prevoditelj s latinskog, a prijevod je jezički osuvremenio Milan Žepić. Knjižica je vrlo kratka, namijenjena široj publici i školskoj upotrebi u doba Austro-Ugarske. Stil prijevoda je klasičan, jasan i dostojanstven, tipičan za hrvatske filologe s početka 20. stoljeća.

U širem kontekstu, ovo djelo pripada Ciceronovim etičkim spisima (De senectute, De amicitia, De officiis), napisanim u vrijeme političke nemoći nakon Cezarova ubojstva. Ciceron je njime želio utješiti sebe i svoje suvremenike, a istovremeno promovirati stoičko-rimski ideal dostojanstvene starosti. Djelo je kroz stoljeća bilo iznimno popularno u europskoj književnosti i humanizmu — čitali su ga i hvalili Petrarca, Voltaire i mnogi drugi.

U hrvatskoj kulturi ovaj prijevod svjedoči o snažnoj klasičnoj tradiciji i važnosti latinskog jezika u školstvu i intelektualnom životu. Danas se smatra antikvarnom rijetkošću, a djelo se i dalje čita kao klasični tekst o starenju, mudrosti i prihvaćanju kraja života. Predstavlja jedan od najljepših i najutješnijih spisa antičke filozofije.

Prijevod
Adolf Tkalčević, Milan Žepić
Urednik
Milan Žepić
Dimenzije
19 x 12 cm
Broj strana
46
Nakladnik
Knjižarnica Lavoslava Hartmana, Zagreb, 1911.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Metafizika

Metafizika

Aristotel

Metafizika je najpoznatije i najutjecajnije Aristotelovo filozofsko djelo, sastavljeno od 14 knjiga. Naziv Metafizika nije Aristotelov – nastao je kasnije jer su spisi bili smješteni “iza fizike” (meta ta physika).

Medicinska naklada, 2001.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
18,00
Umeće ratovanja

Umeće ratovanja

Sun Tzu

Umeće ratovanja je kineski vojni traktat koga je u 6. veku p. n. e. napisao Sun Cu. Sastoji od 13 poglavlja, dugo je vremena hvaljeno kao najbolje delo vojne strategije i taktike svog vremena.

Riznica, 2012.
Srpski. Latinica. Broširano.
9,00
Subjektivnost i istina: Predavanja na Collège de France, 1980.–1981.

Subjektivnost i istina: Predavanja na Collège de France, 1980.–1981.

Michel Foucault

Foucault istražuje kako su u antici subjektivnost i istina bile povezane kroz odnos prema tijelu, užicima i brizi o sebi, te kako se ta veza postupno mijenjala prema kršćanskom modelu ispovijedi.

Sandorf, 2019.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,00
Gorgija: O sofistima

Gorgija: O sofistima

Platon

Platonov dijalog Gorgija (oko 380. pr. Kr.) u kojem Sokrat raspravlja s Gorgijom, Polom i Kaliklom o prirodi retorike, moći, pravde i dobrog života. Oštra kritika sofista i njihova govorništva kao laskanja, a ne znanja.

Kontrast, 2025.
Srpski. Latinica. Broširano.
10,00
Filozofija kao način življenja: Razgovor sa Žani Karlije i Arnoldom I. Dejvidsonom

Filozofija kao način življenja: Razgovor sa Žani Karlije i Arnoldom I. Dejvidsonom

Pierre Hadot

U knjizi intervjua Pierre Hadot kroz osobnu životnu priču i razgovore s Jeannie Carlier i Arnoldom I. Davidsonom objašnjava zašto je antička filozofija bila prije svega način življenja i duhovna vježba, a ne samo teorijsko znanje.

Fedon, 2011.
Srpski. Latinica. Broširano s ovitkom.
17,32