
Rasprava o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka
Petar Katančić u svojoj studiji iz 1782. znanstveno obrađuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka (Mursa), donoseći pionirski doprinos antičkoj arheologiji Slavonije i Panonije.
Rasprava o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka Matije Petra Katančića (1750.–1825.) jedna je od najranijih znanstvenih publikacija o antičkim spomenicima na području Hrvatske. Prvi put tiskana u Osijeku 1782. godine, a ponovno u Zagrebu 1794., ova studija predstavlja pionirski rad hrvatske arheologije i epigrafije.
Katančić, svećenik, pjesnik i istaknuti proučavatelj antičke prošlosti, detaljno opisuje miljokaz (milijarni stup) otkriven u blizini Osijeka, antičke Murse – važnog rimskog prometnog i vojnog središta na Dunavu. Djelo sadrži transkripciju i tumačenje latinskog natpisa na stupu, povijesni kontekst rimske cestogradnje u Panoniji, analizu udaljenosti i značenja miljokaza unutar rimskog sustava cesta.
U predgovoru i uvodnim dijelovima Katančić pokazuje izuzetnu znanstvenu metodičnost za svoje doba: kritički pristup izvorima, poznavanje klasične literature (posebno Ovidija) te ljubav prema domovini i znanosti koja ga je potaknula na istraživanje. Djelo je posvećeno grofu Kristoforu Niczkom, a sadrži i poetske elemente – citate iz Ovidija koji naglašavaju autorovu povezanost s krajem i antičkom baštinom.
Prevoditelj dr. Stjepan Sršan je latinski original preveo na hrvatski jezik nastojeći sačuvati Katančićev stil i duh, uz brojne bilješke koje olakšavaju razumijevanje stručne terminologije i povijesnog konteksta suvremenom čitatelju. Uz hrvatski prijevod donosi se i njemački sažetak (Zusammenfassung) koji djelo predstavlja široj publici.
Značaj Katančićeve rasprave leži u tome što je riječ o prvom sustavnijem znanstvenom radu o rimskim spomenicima na slavonskom području, koji je prepoznao i Theodor Mommsen. Unatoč proteklih više od 240 godina, studija ostaje vrijedan izvor i svjedočanstvo ranog interesa za hrvatsku antičku baštinu. Prevodeći ovo djelo, suvremeni izdavač čini dostupnim pionirsko djelo hrvatske arheologije i omogućuje novo vrednovanje Katančićeva doprinosa europskoj znanosti 18. stoljeća.
Jedan primjerak je u ponudi




