Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
Rijetka knjiga

Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Miroslav Krleža
Krleža

U predavanju Kako stoje stvari (1952.) Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju poslijeratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom mišlju, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.

“Kako stoje stvari” donosi zapis Krležina predavanja održanog 17. prosinca 1952. u Domu Jugoslavenske Narodne Armije – govor smješten u razdoblje intenzivnih političkih i kulturnih previranja nakon raskida s Informbiroom. Krleža se obraća auditoriju kao pisac, intelektualac i sudionik vremena, s namjerom da objasni što znači kulturni i politički rad u državi koja se tek pokušava izgraditi iz ruševina rata i ideoloških lomova.

Krleža analizira stanje društva bez patetike: govori o nužnosti da se prekine s dogmama, praznim frazama i birokratskim automatizmima koji guše stvaralački duh. Naglašava važnost obrazovanja, kritičke svijesti i kulturne otvorenosti, suprotstavljajući ih mentalitetu “ideološke police” i rutini koja pretvara revoluciju u puki administrativni mehanizam. Njegova retorika snažna je, ali ne propagandna; on inzistira na odgovornosti intelektualaca i potrebi da društvo razvija kulturu dijaloga, a ne slijepog pristajanja.

Tekst je, kao i većina Krležinih javnih istupa, pun povijesnih referenci, ironije i širokih kulturnih opaski. Govor ne skriva napetosti vremena: Krleža progovara o opasnostima zatvorenosti, o posljedicama fanatizma i o tome što znače “nove zablude” koje se mogu pojaviti ondje gdje se misao pretvara u dogmu. Istodobno, tekst nosi i snažan optimistički element – vjeru da je moguće izgraditi društvo utemeljeno na znanju, stvaralaštvu i slobodi ideja.

Kako stoje stvari zato ostaje važan dokument vremena i jedinstven spoj političkog govora i eseja: Krležin pogled na stanje društva iz perspektive pisca koji ne pristaje na jednostavne istine i koji smatra da je kultura temelj svake istinske obnove.

Naslovnica
Mato Benković
Dimenzije
18,5 x 11,5 cm
Broj strana
41
Nakladnik
Zora, Zagreb, 1953.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Na rubu pameti

Na rubu pameti

Krleža
Miroslav Krleža

Roman „Na rubu pameti“ (1938.) jedini je Krležin roman u prvom licu. Doktor prava na domjenku moralno osudi moćnog industrijalca, čime izaziva opći društveni bojkot, progon i vlastitu propast.

Jutarnji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,62 €
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Krleža
Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,52 - 5,54 €
Krleža o Titu

Krleža o Titu

Krleža
Miroslav Krleža
Mladost, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,99 - 5,22 €
Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti

Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti

Miroslav Šicel

Die von Miroslav Šicel herausgegebene und 1972 von Liber herausgegebene Sammlung „Programme und Manifeste in der kroatischen Literatur“ stellt eine Schlüsselsammlung von Texten dar, die die Richtung der kroatischen Literatur in verschiedenen historischen

Liber, 1972.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
6,24 - 6,26 €
Klima izdaje

Klima izdaje

Andrew Boyle

Eine detaillierte Studie über die berüchtigten Cambridge-Spione, eine Gruppe britischer Intellektueller, die im 20. Jahrhundert für die Sowjetunion spionierten. Das Buch ist im dokumentarischen Stil geschrieben, erzählt aber mit einer spannenden Erzählung

August Cesarec, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,24 €
Posljednja nedjelja

Posljednja nedjelja

Milo Dor

Der letzte Sonntag der Mila Dora ist ein historischer Roman über das Attentat von Sarajevo im Jahr 1914. Anhand der Ermittlungen von Richter Leo Pfeffer schildert er die Ereignisse, die zu dem Attentat und dem Ausbruch des Ersten Weltkriegs führten.

Znanje, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,22 €