Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
Retka knjiga

Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Miroslav Krleža

U predavanju Kako stoje stvari (1952.) Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju poslijeratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom mišlju, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.

“Kako stoje stvari” donosi zapis Krležina predavanja održanog 17. prosinca 1952. u Domu Jugoslavenske Narodne Armije – govor smješten u razdoblje intenzivnih političkih i kulturnih previranja nakon raskida s Informbiroom. Krleža se obraća auditoriju kao pisac, intelektualac i sudionik vremena, s namjerom da objasni što znači kulturni i politički rad u državi koja se tek pokušava izgraditi iz ruševina rata i ideoloških lomova.

Krleža analizira stanje društva bez patetike: govori o nužnosti da se prekine s dogmama, praznim frazama i birokratskim automatizmima koji guše stvaralački duh. Naglašava važnost obrazovanja, kritičke svijesti i kulturne otvorenosti, suprotstavljajući ih mentalitetu “ideološke police” i rutini koja pretvara revoluciju u puki administrativni mehanizam. Njegova retorika snažna je, ali ne propagandna; on inzistira na odgovornosti intelektualaca i potrebi da društvo razvija kulturu dijaloga, a ne slijepog pristajanja.

Tekst je, kao i većina Krležinih javnih istupa, pun povijesnih referenci, ironije i širokih kulturnih opaski. Govor ne skriva napetosti vremena: Krleža progovara o opasnostima zatvorenosti, o posljedicama fanatizma i o tome što znače “nove zablude” koje se mogu pojaviti ondje gdje se misao pretvara u dogmu. Istodobno, tekst nosi i snažan optimistički element – vjeru da je moguće izgraditi društvo utemeljeno na znanju, stvaralaštvu i slobodi ideja.

Kako stoje stvari zato ostaje važan dokument vremena i jedinstven spoj političkog govora i eseja: Krležin pogled na stanje društva iz perspektive pisca koji ne pristaje na jednostavne istine i koji smatra da je kultura temelj svake istinske obnove.

Naslovnica
Mato Benković
Dimenzije
18,5 x 11,5 cm
Broj strana
41
Izdavač
Zora, Zagreb, 1953.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Na rubu pameti

Na rubu pameti

Miroslav Krleža

Roman „Na rubu pameti“ (1938.) jedini je Krležin roman u prvom licu. Doktor prava na domjenku moralno osudi moćnog industrijalca, čime izaziva opći društveni bojkot, progon i vlastitu propast.

Jutarnji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,26 - 5,62
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,52 - 5,56
Hrvatski bog Mars

Hrvatski bog Mars

Miroslav Krleža

Hrvatski bog Mars donosi sedam antiratnih romana u kojima Krleža prikazuje rat kao surovu, besmislenu mašineriju koja uništava „malog čoveka“, razotkrivajući licemerje militarizma i mitove o herojstvu.

Rad, 1965.
Srpski. Latinica. Broširano.
1,99
Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti

Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti

Miroslav Šicel

Zbornik "Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti", koji je priredio Miroslav Šicel i objavio Liber 1972. godine, predstavlja ključnu zbirku tekstova koji su oblikovali smjer hrvatske književnosti kroz različite povijesne faze.

Liber, 1972.
Hrvatski. Latinica. Broširano s omotom.
6,24 - 6,26
Posljednja nedjelja

Posljednja nedjelja

Milo Dor

Posljednja nedjelja Mila Dora povijesni je roman o Sarajevskom atentatu 1914. godine. Kroz istragu suca Lea Pfeffera prikazuje događaje koji su doveli do atentata i izbijanja Prvog svjetskog rata.

Znanje, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,22
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)

Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)

Miroslav Krleža

Dnevnik 1914–17 bilježi Krležine zapise iz Prvoga svjetskog rata: osobne dileme, pacifizam, sukob s militarizmom Monarhije te intelektualno sazrijevanje u godinama raspada staroga svijeta.

NIŠRO Oslobođenje, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,785,42