Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
Retka knjiga

Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Miroslav Krleža

U predavanju Kako stoje stvari (1952.) Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju poslijeratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom mišlju, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.

“Kako stoje stvari” donosi zapis Krležina predavanja održanog 17. prosinca 1952. u Domu Jugoslavenske Narodne Armije – govor smješten u razdoblje intenzivnih političkih i kulturnih previranja nakon raskida s Informbiroom. Krleža se obraća auditoriju kao pisac, intelektualac i sudionik vremena, s namjerom da objasni što znači kulturni i politički rad u državi koja se tek pokušava izgraditi iz ruševina rata i ideoloških lomova.

Krleža analizira stanje društva bez patetike: govori o nužnosti da se prekine s dogmama, praznim frazama i birokratskim automatizmima koji guše stvaralački duh. Naglašava važnost obrazovanja, kritičke svijesti i kulturne otvorenosti, suprotstavljajući ih mentalitetu “ideološke police” i rutini koja pretvara revoluciju u puki administrativni mehanizam. Njegova retorika snažna je, ali ne propagandna; on inzistira na odgovornosti intelektualaca i potrebi da društvo razvija kulturu dijaloga, a ne slijepog pristajanja.

Tekst je, kao i većina Krležinih javnih istupa, pun povijesnih referenci, ironije i širokih kulturnih opaski. Govor ne skriva napetosti vremena: Krleža progovara o opasnostima zatvorenosti, o posljedicama fanatizma i o tome što znače “nove zablude” koje se mogu pojaviti ondje gdje se misao pretvara u dogmu. Istodobno, tekst nosi i snažan optimistički element – vjeru da je moguće izgraditi društvo utemeljeno na znanju, stvaralaštvu i slobodi ideja.

Kako stoje stvari zato ostaje važan dokument vremena i jedinstven spoj političkog govora i eseja: Krležin pogled na stanje društva iz perspektive pisca koji ne pristaje na jednostavne istine i koji smatra da je kultura temelj svake istinske obnove.

Naslovnica
Mato Benković
Dimenzije
18,5 x 11,5 cm
Broj strana
41
Izdavač
Zora, Zagreb, 1953.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izabrane pjesme

Izabrane pjesme

Miroslav Krleža

Ovaj izbor Krležinih pjesma presjek je njegove cjelokupne poezije (osim Simfonija i Balada Petrice Kermpuha), uključujući i stihove koji čine sastavni dio širih proznih cjelina čime se pokušala naglasiti povezanost Krležine poezije i proze.

Matica hrvatska, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,99
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovića jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman je značajan u našoj književnosti jer se smatra prvim potpuno modernim hrvatskim romanom.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,52 - 5,56
Hrvatski bog Mars

Hrvatski bog Mars

Miroslav Krleža

Hrvatski bog Mars donosi sedam antiratnih romana u kojima Krleža prikazuje rat kao surovu, besmislenu mašineriju koja uništava „malog čoveka“, razotkrivajući licemerje militarizma i mitove o herojstvu.

Rad, 1965.
Srpski. Latinica. Broširano.
1,99
Slavonija - likovne umjetnosti

Slavonija - likovne umjetnosti

Matko Peić
Glas Slavonije, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,62 - 7,50
Antidnevnik prisjećanja: Pogled unatrag i unaprijed

Antidnevnik prisjećanja: Pogled unatrag i unaprijed

Vladimir Devidé

Vladimir Devidé, ein kroatischer Mathematiker, Japanologe und Essayist, schafft in seinem „Anti-Tagebuch der Erinnerungen“ eine intime, fragmentarische Autobiografie aus rund zwanzig Texten – Essays, Geschichten, humorvollen und satirischen Artikeln, Reis

Znanje, 1995.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,26
Mrka kapa

Mrka kapa

Aristid Teofanović

„Mrka kapa“ ist ein Buch mit kurzen Prosatexten, das unter dem Pseudonym Aristid Teofanović von Slobodan Blagojević verfasst wurde. Blagojević ist auch unter dem Heteronymen Anhel Antonić (Lyrik) und unter seinem richtigen Namen bekannt.

Feral Tribune, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,36