Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb
Hrvatska
Naslovi u ponudi
Avangarda u sjeni Jalte: umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.–1989.
Eine komplexe Studie zur Kunstproduktion im Raum zwischen dem „Eisernen Vorhang“ und den Grenzen der ehemaligen Sowjetunion, die die Ereignisse in der Kunstszene Bulgariens, der Tschechoslowakei, Deutschlands, Ungarns, Polens, Rumäniens und des ehemaligen
Baština u fokusu – 50 godina Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu (1961.–2011.)
Dieses Buch richtet sich als zweisprachige Ausgabe (Kroatisch-Englisch) an Experten und die breite Öffentlichkeit, also an alle interessierten Leser, die sich für das künstlerische Erbe Kroatiens interessieren.
Iso Kršnjavi kao graditelj – izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj
Bez Strossmayera nezamisliv, nakon Mažuranića istom moguć, a za Khuenove ere drukčiji nije mogao ni biti - pravi čovjek u pravo vrijeme. Drugo izdanje.
Ivan Rein
U monografiji je rekonstruiran život i djelo Ivana Reina, znamenitog i prerano preminulog hrvatskog slikara židovskog podrijetla u vihorima drugog svjetskog rata.
O arhitektonskom prostoru: eseji o epistemologiji arhitekture
Philippe Boudon, Architekt und Architekturtheoretiker, ist der Begründer der wissenschaftlichen Disziplin namens Architekturologie, deren Ziel es ist, Architektur unter dem Gesichtspunkt von Maßstab und Proportionen zu verstehen.
Oton Postružnik: u znaku likovne preobrazbe
Mit dieser Monographie behauptet sich Oton Postružnik zu Recht als einer der bedeutendsten Protagonisten der kroatischen modernen Malerei.
Porijeklo perspektive
Autor se bavi propitivanjem perspektive. Od uobičajenog razmatranja perspektive kao optičkog i simboličnog problema ulazi u jedan širi interdisciplinarni intelektualni sklop tipičan za suvremeni pristup kulturološkim problemima.
Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti
U ovoj knjizi se dovodi u pitanje sam pojam romanike i romaničke umetnosti, istražuju njeni koreni, a pre svega, njena istoriografska geneza smeštena je u osobeni kulturni kontekst prve polovine 19. veka.









