Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Naslovi u ponudi
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Novele
Krležini romani često istražuju duboke ljudske emocije i složene likove, a njegova proza je poznata po bogatom jeziku i dubokoj analizi društva i istorije.
Pan
Peto izdanje, prvo poslijeratno. Prvo izdanje objavljeno 1917., drugo 1930., treće 1930., četvrto 1933.
Pet stoljeća hrvatske književnosti #94: Miroslav Krleža IV
Sveska broj 94 iz ciklusa "Pet stoljeća hrvatske književnosti" posvećena je Miroslavu Krleži, jednom od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka.
Povratak Filipa Latinovicza
Povratak Filipa Latinovića jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman je značajan u našoj književnosti jer se smatra prvim potpuno modernim hrvatskim romanom.
Povratak Filipa Latinovicza
Remek-delo hrvatske književnosti, to je psihološka studija otuđenja, identiteta i sukoba između pojedinca i društva. Slikar Filip Latinovič vraća se iz Pariza u svoju rodnu Panonsku niziju posle 23 godine, pokušavajući da razume sebe i svoju prošlost.
Republika 1950/1
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1950/6
Časopis za književnost i umjetnost