Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Krleža - Jubilarno izdanje uz 80. godišnjicu: Prvo kolo
Prvo kolo Jubilarnog izdanja Krležinih djela povodom 80. godina Krležina rođenja - sadrži deset svezaka.
Krleža o religiji
U svom bogatom, enormnom književnom opusu Miroslav Krleža se često osvrtao i na razna pitanja iz područja teorije ateizma i religije.
Krleža o Titu
Krokodilina ili razgovor o istini
Napisana s očitom političko-propagandnom svrhom, ta je konverzacija jedan od prvih Krležinih poratnih tekstova. Tipologija likova, motiv Đavla i neka stilska obilježja mogu se ubrojiti u trajne osobine Krležina proznog izraza.
Lirika
Prvo izdanje.
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Na rubu pameti
Na rubu pameti
Ovo je jedini Krležin roman pisam u prvom licu, tzv. "Ich-Form" i svojim sadržajem otkriva Krležin idealizam. U romanu, kroz glas svog bezimenog junaka, Krleža na ironičan i sarkastičan progovara o ljudskoj gluposti.
Novele
Krležine novele često istražuju duboke ljudske emocije i složene karaktere, a njegova proza je poznata po bogatstvu jezika i dubokoj analizi društva i povijesti.
Pan
Peto izdanje, prvo poslijeratno. Prvo izdanje objavljeno 1917., drugo 1930., treće 1930., četvrto 1933.