Ilja Iljf

Ilja Ilf (rus. Илья Ильф), rođen kao Ilja Arnoldovič Fajnzilberg, bio je sovjetski pisac, novinar i satiričar; rođen je 15. oktobra 1897. godine u Odesi, a preminuo 13. aprila 1937. u Moskvi. Najpoznatiji je po književnoj saradnji sa Jevgenijem Petrovim, sa kojim je stvorio neka od najpopularnijih satiričnih dela ruske književnosti 20. veka.
Nakon završetka tehničke škole, radio je razne poslove i započeo književnu karijeru pišući pesme, humorističke tekstove i novinske članke. Godine 1923. preselio se u Moskvu, gde se zaposlio u listu Gudok, poznatom po satiričnom sadržaju. Tamo je upoznao brojne pisce i razvio prepoznatljiv stil koji odlikuju duhovitost, ironija i kritika društvenih apsurda.
Prekretnica u njegovoj karijeri bila je saradnja sa Jevgenijem Petrovim. Njihov prvi zajednički roman, Dvanaest stolica (1928), prati avanture snalažljivog prevaranta Ostapa Bendera dok traga za dragocenostima sakrivenim u jednoj od dvanaest stolica. Roman je postao klasik sovjetske humorističke i satirične proze.
U nastavku, Zlatno tele (1931), Ostap Bender se ponovo pojavljuje kao protagonista groteskne priče o bogatstvu, pohlepi, birokratiji i protivrečnostima sovjetskog društva. Ilf i Petrov su takođe napisali satirične cikluse Neobične priče iz života grada Kolokolamska (1928) i Hiljadu i jedan dan, ili Nova Šeherezada (1929).
Nakon putovanja po Sjedinjenim Državama 1935. i 1936. godine, objavili su putopis Jednospratna Amerika (1937), u kojem prikazuju američko društvo, svakodnevni život i kulturu kroz humor i oštroumna zapažanja.
Ilf je takođe bio strastveni fotograf. Umro je od tuberkuloze u 39. godini života.
Njegov književni opus odlikuju oštra satira, upečatljivi likovi, jezička inventivnost i kritika ljudske lakovernosti, korupcije i birokratije. Zajedno sa Petrovim, ostavio je neizbrisiv trag u ruskoj književnosti, a njihova dela i danas privlače čitaoce svojim duhom i društvenom aktuelnošću.
Naslovi u ponudi
12 stolica
Satirična potraga za skrivenim blagom u postrevolucionarnoj Rusiji. Bivši plemić Ipolit Matvejevič Vorobjaninov i prevarant Ostap Bender jure za dragocenostima, razotkrivajući pohlepu i apsurde sovjetskog društva.
Dvanaest stolica
Glavni lik romana je domišljati prevarant Ostap Bender, koji ovog puta traži dijamante u jednoj od 12 tapaciranih stolica dignutih u vazduh širom Sovjetskog Saveza.
Jednokatna Amerika
Posle velikog uspeha Dvanaest stolica i Zlatnog teleta, Iljf i Petrov su putovali Sjedinjenim Državama tokom Velike depresije i svoja zapažanja pretočili u roman One-Stori America, nastavljajući da pišu u satiričnom stilu.
Kako se stvarao Robinson
Kako se stvarao Robinzon
Delo prikazuje proces stvaranja književnog junaka i ismeva birokratiju, površnost i veštačko stvaranje „idealnih“ priča prema unapred određenim pravilima.
Nova Šeherezada
Prizemna Amerika
Krajem 1935. godine, poznati ruski pisački duo krenuo je na putovanje automobilom preko Sjedinjenih Država, gde su proveli ukupno tri i po meseca.
Zlatno tele
„Zlatno tele“ (1931) je briljantna satirična pikarska avantura, nastavak legendarnih „Dvanaest stolica“, gde se veliki šegadžija Ostap Bender vraća u punom sjaju – šarmantan, ciničan, nepopravljivo lukav i uvek korak ispred svih ostalih.
Zlatno telešce
Zlatno tele (1931) prati domišljatog prevaranta Ostapa Bendera, koji u Sovjetskoj Rusiji tokom prvog petogodišnjeg plana traži tajnog milionera kako bi se obogatio, susrećući se usput sa apsurdom birokratije, novim sovjetskim čovekom i sopstvenim padom.








