Počeci hrišćanstva na Balkanu

Počeci hrišćanstva na Balkanu

Jacques Zeiller

Zeiler je bio prvi istraživač koji je ukazao na nesvakidašnji značaj Ilirikuma za razvoj kršćanstva, ali i na njegovu stratešku posredničku poziciju između Istoka i Zapada koja ga je tokom vjekova učinila "prijestolnicom Novog rimskog carstva".

Jacques Zeiller u svojoj studiji objelodanjuje najveći dio književne i dokumentarne građe vezane za epohu ranog institucionalizovanja hrišćanstva kao ideologije Rimske-Romejske imperije: svjestan da su brojni dokumenti imperijalne administracije izgubljeni ili uništeni, on za veliki poduhvat rekonstrukcije jedne epohe na prostorima Dunavskih provincija, kojima je pripadao najveći dio Balkana, podatke crpi iz književne zaostavštine, svjedočenja očevidaca ili minucioznom lingvističko-stilskom i paleografskom analizom raznih prepisa književnih djela nastalih vijek - dva kasnije od izvornika, a sačuvanih u nekim od prevoda, uz grčki i latinski, na hebrejski, koptski i aramejski. Zeiller provjerava podatke koje daju hroničari, ili, ukoliko njih nema, na osnovu svjedočenja “žitija”, i takozvanih “posrednih navoda” u dokumentarnoj građi, pokušava i uspijeva da stvori koliko - toliko jasnu istorijsku predstavu o zbivanjima koja su sudbinski predodredili prostor Balkana da bude “poluga moći” u širenju Vizantije na Zapad i obnovi Rimskog carstva. Njegovi zaključci, iako stari gotovo stoljeće, nezaobilazni su - nova istraživanja samo unose ispravke, dodatno osvjetljavaju istoriju oblasti koju je Zeiller “prenebregao”, proširuju saznanja neophodna istoriografiji, arheologiji, istoriji umjetnosti i književnosti, pa i ostalim naukama.

Naslov originala
Les Origines Chrétiennes Dans les Provinces Danubiennes de L"empire Romain
Prevod
Kornelija Nikčević
Urednik
Vojislav D. Nikčević
Ilustracije
G. B. Grundi
Dimenzije
24 x 15 cm
Broj strana
544
Izdavač
CID, Podgorica, 2005.
 
Ćirilica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
8-64-950317-9

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Roman mumije

Roman mumije

Theopile Gautier

Da bi rekonstruisao sjaj civilizacije Nila, Teofil Gotje je iskoristio sva znanja iz egiptologije u nastajanju i dao nam jedan od prvih romana o starom Egiptu, o kome je Evropa sanjala još od dela Napoleona i Šampoliona.

Zora, 1953.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,56
U zemlji muza: Opis značajnih gradova, arheoloških lokaliteta i predjela Grčke

U zemlji muza: Opis značajnih gradova, arheoloških lokaliteta i predjela Grčke

Uroš Pasini
Laus, 1996.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,52
Otisci bogova: Potraga za početkom i krajem

Otisci bogova: Potraga za početkom i krajem

Graham Hancock

Hankokovi dokazi otkrivaju ne samo jasne tragove nepoznate civilizacije koja je cvetala tokom poslednjeg ledenog doba, već i zastrašujuću istinu o razmerama katastrofe koja je izbrisala gotovo sve njene tragove.

Stari grad, 2002.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
19,22 - 19,36
Uništenje Atlantide: Uvjerljiv dokaz o iznenadnoj propasti legendarne civilizacije

Uništenje Atlantide: Uvjerljiv dokaz o iznenadnoj propasti legendarne civilizacije

Frank Joseph

Frenk Džozef (pravo ime Fransis Džozef Kolin) u ovoj knjizi predstavlja najopsežniju modernu odbranu Platonove Atlantide kao stvarne istorijske civilizacije koja je nestala u katastrofi oko 1628–1600. godine pre nove ere.

Stari grad, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,22 - 15,32
Pompeji und Herculaneum

Pompeji und Herculaneum

Marcel Brion
Verlag M. Dumont Schauberg, 1971.
Nemački. Latinica. Tvrde korice s omotom.
14,98
Drevni tragovi: Tajne drevne povijesti i pretpovijesti

Drevni tragovi: Tajne drevne povijesti i pretpovijesti

Michael Baigent

U knjizi „Drevni tragovi“, novozelandski autor Majkl Bejdžent (koautor bestselera „Sveta krv, Sveti gral“) iznosi provociranu tezu da je zvanična istorija čovečanstva nepotpuna i da postoji skriveni, mnogo stariji sloj civilizacije.

Stari grad, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,22 - 15,44