Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)

Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)

Miroslav Krleža
Krleža

„Dnevnik 1918–22“ beleži Krležine zapise iz posleratnih godina obeleženih slomom Monarhije, nastankom nove države, političkim prelomima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.

Dnevnik 1918–22 (Stari dani II) nastavlja autobiografski luk započet u ratnim zapisima, ali sada u sasvim drugačijoj atmosferi – u godinama turbulentnog poslerata, revolucija, državnih reorganizacija i dubokih društvenih promena. U ovom dnevniku Krleža posmatra vreme u kojem slom Austrougarske donosi osećaj slobode, ali i razočaranje: umesto očekivanog stvaranja novog, pravednijeg sveta, na sceni se pojavljuju stari obrasci moći, nacionalizmi, politički obračuni i ideološka odstupanja.

Zapisi odražavaju Krležino razočaranje intelektualcima koji, umesto moralnog angažmana, biraju kompromise i prilagođavanje. On oštro komentariše malograđanski mentalitet, kulturni provincijalizam i nesposobnost društva da se suoči sa sopstvenom prošlošću. Njegova oštrica je posebno usmerena ka političkim iluzijama: boljševizam kao ideal koji se transformiše u represivnu praksu, kao i jugoslovenski unitarizam koji stvara nove tenzije. Krleža ostaje levičar, ali duboko kritičan prema svim oblicima dogme i ideološkog slepila.

Istovremeno, Dnevnik otkriva njegovu unutrašnju borbu. Ovo je period ličnog i umetničkog traganja, u kojem on beleži sumnje u sopstvenu kreativnost, skicira buduće književne projekte i razmišlja o značenju književnosti u svetu punom nasilja i besmisla. Stil je gust, fragmentaran, pun intelektualnih asocijacija i duboko emotivnih tonova – kombinacija istorijske refleksije i introspektivne ogoljenosti.

Krleža beleži svakodnevicu Zagreba i nove države: političke govore, razgovore u kafanama, kulturne sukobe, prazna obećanja revolucionarnih programa. Može se osetiti umor generacije koja je očekivala društvene preokrete, ali je dočekala novu birokratiju i staro licemerje pod novim imenima. Upravo zato Dnevnik 1918–22 nosi snažnu kritičku notu: to nije samo lična beleška, već svedočanstvo o epohi u kojoj idealizam popušta pod teretom stvarnosti.

Ova knjiga je ključni dokument za razumevanje Krležinog pogleda na svet: njegove sumnje, njegovog moralnog nemira i njegove opsesije istinom. Dani II pokazuje kako se jedan od najznačajnijih pisaca jugoslovenskog prostora formirao u godinama kada je istorija bila prelomljena – i kako je taj prelom oblikovao njegovu književnost.

Urednik
Enes Čengić, Anđelko Malinar
Dimenzije
20 x 13 cm
Broj strana
459
Izdavač
NIŠRO Oslobođenje, Sarajevo, 1981.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Krleža
Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovića jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman je značajan u našoj književnosti jer se smatra prvim potpuno modernim hrvatskim romanom.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,52 - 5,54 €
Krleža o Titu

Krleža o Titu

Krleža
Miroslav Krleža
Mladost, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,993,65 - 5,224,99 €
Hrvatski bog Mars

Hrvatski bog Mars

Krleža
Miroslav Krleža

Krleža's best-known collection of short stories, The Croatian God Mars, is part of an imagined cycle of literary works with the theme of the First World War and Croatian Home Guards.

Logos.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,56 €
Sedmi be

Sedmi be

Joža Horvat
Mladost, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99 €
Prikazi i članci

Prikazi i članci

Ivan Goran Kovačić
Nakladni zavod Hrvatske, 1949.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,73 €
Slavonija - likovne umjetnosti

Slavonija - likovne umjetnosti

Matko Peić
Glas Slavonije, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,62 - 7,50 €