Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka I-III (pretisak iz 1881)
Djelo prikazuje prvih šest stoljeća djelovanja franjevaca u Bosni i Hercegovini (1235–1835): od uspostave Vikarije i Provincije do njihova pastoralnog, kulturnog, diplomatskog i odgojnog rada, temeljeno na bogatoj arhivskoj građi.
Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka fra Mije Vjenceslava Batinića (pretisak iz 1881.) jedno je od ključnih djela za poznavanje povijesti Bosne Srebrene. U tri sveska Batinić sustavno prikazuje povijesni razvoj franjevačke zajednice od dolaska prvih misionara u 13. stoljeću do početka 19. stoljeća. Prvi svezak obuhvaća razdoblje Vikarije (1235–1517), drugi razdoblje Provincije (1517–1699), a treći završno razdoblje Provincije (1700–1835). Temelji se na opsežnoj arhivskoj građi, starim kronikama, poveljama, rimskim dokumentima i internim spisima Reda.
Batinić naglašava ključnu ulogu franjevaca u očuvanju katoličke vjere, obrazovanja i kulturne tradicije, osobito tijekom osmanske vladavine kada su, unatoč progonima i ograničenjima, uspjeli održati župe, razvijati školstvo i posredovati između stanovništva i vlasti. Osim pastoralnih dužnosti, franjevci su bili diplomati, učitelji, pisari i čuvari identiteta, a njihova uloga bila je temelj stabilnosti katoličke zajednice.
U pogovoru fra Robert Jelić donosi životopis autora, od djetinjstva u Fojnici do bogate svećeničke i znanstvene karijere. Batinić, zaljubljenik u latinski i povijest, oblikovao se kroz studije u Bosni, Italiji i Đakovu, a boravak u Rimu omogućio mu je pristup arhivima koji su postali temelj njegovih povijesnih istraživanja. Uz ostala djela, Batinićevo Djelovanje franjevaca ističe se kao nezaobilazan izvor za svako proučavanje franjevačke i opće povijesti Bosne i Hercegovine. Autor je umro 1921. u Fojnici, ostavivši trajnu znanstvenu baštinu.
Jedan primerak je u ponudi
