Kritika #16
Broj iz vremena Hrvatskog proleća donosi rasprave o Novosadskom dogovoru, hrvatskom jeziku u školama, položaju malih naroda, kulturnoj samostalnosti i privrednim odnosima.
Šesnaesti broj časopisa Kritika, objavljen početkom 1971., donosi rasprave o jeziku, nacionalnom identitetu i kulturnoj samostalnosti u vreme Hrvatskog proleća. Književni i naučni prilozi povezuju se s polemikama o položaju Hrvatske i drugih nacionalnih zajednica u jugoslovenskom okviru.
Središnja tema, Procesi integracije u kulturi i književnosti malih naroda, okuplja različite poglede na odnos povezivanja i očuvanja posebnosti. Dalibor Brozović piše o standardnom jeziku, Branimir Donat o književnosti i narodu, a Franjo Tuđman o kulturnoj integraciji i malim narodima u istoriji. Zastupljeni su i Vladoje Gotovac, Ante Stamać i Ivo Vidan.
Posebno se izdvaja tekst Julija Derossija o hrvatskom književnom jeziku u hrvatskim školama. Polemički blok uključuje raspravu Zvonimira Kulundžića Tko je koga pokrao? i tekst Janeza Dolšeka Teza na temu »položaj i mogućnost Kritike«. Petar Selem razmatra muziku, a Vera Ciliga probleme hrvatske istoriografije.
Ogledi o crnogorskoj istoriji, satiri i ruskoj prozi i razgovor s Vlatkom Pavletićem proširuju sadržaj. Broj dokumentuje isprepletenost književne kritike, jezičke politike i društvenih sporova u godini koja će postati prelomna za hrvatski kulturni i politički život.
Jedan primerak je u ponudi
