Kritika #16
Broj iz vremena Hrvatskog proljeća donosi rasprave o Novosadskom dogovoru, hrvatskom jeziku u školama, položaju malih naroda, kulturnoj samostalnosti i gospodarskim odnosima.
Šesnaesti broj časopisa Kritika, objavljen početkom 1971., donosi rasprave o jeziku, nacionalnom identitetu i kulturnoj samostalnosti u vrijeme Hrvatskog proljeća. Književni i znanstveni prilozi povezuju se s polemikama o položaju Hrvatske i drugih nacionalnih zajednica u jugoslavenskom okviru.
Središnja tema, Procesi integracije u kulturi i književnosti malih naroda, okuplja različite poglede na odnos povezivanja i očuvanja posebnosti. Dalibor Brozović piše o standardnom jeziku, Branimir Donat o književnosti i narodu, a Franjo Tuđman o kulturnoj integraciji i malim narodima u povijesti. Zastupljeni su i Vladoje Gotovac, Ante Stamać te Ivo Vidan.
Posebno se izdvaja tekst Julija Derossija o hrvatskom književnom jeziku u hrvatskim školama. Polemički blok uključuje raspravu Zvonimira Kulundžića Tko je koga pokrao? te tekst Janeza Dolšeka Teza na temu »položaj i mogućnost Kritike«. Petar Selem razmatra glazbu, a Vera Ciliga probleme hrvatske historiografije.
Ogledi o crnogorskoj povijesti, satiri i ruskoj prozi te razgovor s Vlatkom Pavletićem proširuju sadržaj. Broj dokumentira isprepletenost književne kritike, jezične politike i društvenih prijepora u godini koja će postati prijelomna za hrvatski kulturni i politički život.
Jedan primjerak je u ponudi
