Istorija filozofije

Istorija filozofije

Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Naslov originala
Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie
Prevod
Nikola M. Popović
Dimenzije
22 x 15 cm
Ukupan broj strana
1492
Izdavač
BIGZ, Beograd, 1983.
 
Tiraž: 5.000 primeraka
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Srpski.

Knjiga se sastoji od tri toma.

Jedan višetomni primerak je u ponudi.

Dodato u korpu!

Istorija filozofije
Prvi tom
Broj strana: 313
Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Istorija filozofije
Drugi tom
Broj strana: 491
Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Istorija filozofije
Treći tom
Broj strana: 688
Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Nauka logike

Nauka logike

Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Prosveta, 1973.
Hrvatski. Ćirilica. Tvrde korice.
7,99
Kritika rasudne snage

Kritika rasudne snage

Immanuel Kant

Uz Kritiku čistog uma i Kritiku praktičnog uma, ovo treće veliko Kantovo delo je jedan od kamena temeljaca njegove filozofske građenja, ali i zaokružuje celokupan njegov pogled na svet.

Kultura, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
23,46
Kant

Kant

Alexandre Kojève

U svojoj knjizi Kant, rusko-francuski filozof Aleksandar Kožev reinterpretira Imanuela Kanta kao ključnu figuru u istoriji zapadne misli. Prema Koževu, neokantijanizam je buržoaski intelektualizam koji prezire delovanje i učešće u istoriji.

Nolit, 1976.
Srpski. Latinica. Broširano.
9,38
Hegelova ontologija i teorija povijesnosti

Hegelova ontologija i teorija povijesnosti

Herbert Marcuse

Markuze se u ovom radu bavi tumačenjem Hegelove filozofije kroz prizmu ontologije i istoričnosti, pokušavajući da je poveže sa pitanjima koja su bila relevantna za egzistencijalizam i fenomenologiju u međuratnom periodu.

Veselin Masleša, 1981.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
13,42
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Kant je tvrdio da nema prava na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Konstan zastupao mogućnost izuzetka od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opšte dobro, što je pokrenulo čuvenu filozofsku debatu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36