Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.) bio je hrvatski književnik, romanopisac, novelist, dramatičar, esejist, književni i kazališni kritičar, novinar i prevoditelj. Jedan je od najznačajnijih predstavnika hrvatske književne moderne i svestranih intelektualaca svoga doba.
Rođen je u senjskoj građanskoj obitelji češko-hrvatskih korijena (otac Sebald Cihlar doselio se iz Češke). Pučku školu završio je u Senju, gimnaziju u Zagrebu. U Beču je studirao kemiju, a 1903. doktorirao filozofiju. Nakon studija radio je kao profesor u Zadru, gdje je 1905. pokrenuo list Lovor. Živio je i radio u Trstu (urednik lista Balkan), Križevcima (asistent u agrikulturno-kemijskom zavodu), a od 1912. stalno u Zagrebu. Bio je dugogodišnji suradnik i urednik vodećih novina (Obzor, Jutarnji list, Agramer Tagblatt) te dopisnik iz Pariza, Praga i Beograda. Godine 1926. izabran je za predsjednika Društva hrvatskih književnika.
Nehajev je pripadao generaciji hrvatske moderne. Njegovo stvaralaštvo karakterizira duboka psihološka analiza, modernistički senzibilitet, suptilna ironija i motivi propadanja osjetljive intelektualne ličnosti, bijega od stvarnosti, usamljenosti, sukoba ideala i grubog društva te generacijskih lomova. Posebno se isticao kao vrstan kazališni i glazbeni kritičar.
Nehajev je bio angažirani intelektualac s izraženim nacionalnim stavovima. Podržavao je hrvatsku državotvornu misao, pravaštvo i ideje Eugena Kvaternika i Ante Starčevića. Pisao je o hrvatskim političkim ličnostima (Ivan Mažuranić, Eugen Kvaternik) i nacionalnim temama (stogodišnjica Hrvatskog narodnog preporoda). Iako je u mladosti bio blizak naprednim krugovima, njegovi politički stavovi bili su kompleksni i ponekad proturječni – primjerice, suradnja s unionističkim listovima izazvala je kontroverze. Uvijek je naglašavao hrvatski nacionalni identitet i kritizirao tuđinske utjecaje.
Najvažnija djela:
- Romani: Bijeg (1915., često smatran najboljim romanom hrvatske moderne), Vuci (1928., povijesni roman o Krsti Frankopanu)
- Pripovijetke i novele: Poloneza, Veliki grad, Zeleno more, Kostrenka i dr.
- Drame: Prielom, Svjećica, Klupa na mjesečini
- Esejistika: Studija o Hamletu (1917.), Rakovica (o Rakovičkoj buni i Kvaterniku), brojne studije o Tolstoju, Dostojevskom, Ibsenu, Flaubertu, Strindbergu, Zoli, Šenoi, Gjalskom, Leskovaru, Nazoru i dr.
Godine 1944. i 1945. (u izdanju Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda) objavljeno je 10 svezaka sabranih Djela Milutina Nehajeva. Zbog ratnih i poratnih okolnosti planirani dodatni svesci nisu izašli, pa sabrana djela ostaju nepotpuna.
Nehajev je umro u 50. godini života. Iako nije bio toliko popularan u javnosti kao neki suvremenici, njegova proza, drame i esejistika imaju visoku umjetničku vrijednost i snažan utjecaj na razvoj moderne hrvatske književnosti. Danas se njegova djela ponovno otkrivaju kao relevantna zbog psihološke dubine, modernog pristupa i bogatog intelektualnog naslijeđa.
Naslovi u ponudi
Bijeg
Psihološki roman o propasti darovitog intelektualca Đure Andrijaševića koji bježi od stvarnosti, ali ne pronalazi spas ni u gradu ni u provinciji. Klasik hrvatske moderne (1909.).
Drame
U trećem svesku sabranih djela Milutina Nehajeva okupljene su njegove drame koje prate autorov razvoj od mladenačkog zanosa do zrele introspekcije: Prielom, Svjećica, Život, Spasitelj i Klupa na mjesečini.
Eseji I.
Essays I. (1944) collects the author's significant studies on European classics: Tolstoy, Flaubert, Ibsen, Strindberg, Zola, Dostoevsky, and the essay "On Two Moralities." Profound modern critical-psychological essayism.
Iz mladih dana
"From the Days of Youth" (1944) is the first volume of Milutin Nehajev's Works. It includes poems, short stories and sketches, literary articles and a theater chronicle from his early years. A rare edition in its original wrapper.
Pripoviesti
"Pripoviesti" (1944) presents Nekhajev's short stories in the order in which they appeared, and in this edition they are collected for the first time in one book. A rare wartime edition in the original cover.
Rakovica
"Rakovica" is a fictionalized historical and political monograph about the Rakovica Uprising of 1871 and Eugen Kvaternik. An unfinished posthumous work with a profound psychological and national portrait of the Croatian politician and the uprising.
Rakovica: o 60. godišnjici smrti Eugena Kvaternika
Nehajevljeva „Rakovica”, u izdanju koje je priredio Blaž Jurišić, prikazuje Rakovičku bunu, njezine uzroke i ideje. Nehajev knjigu nije dovršio zbog iznenadne smrti; završio ju je i priredio Blaž Jurišić.
Studija o Hamletu
Studija o Hamletu (1917.) je psihološko-kritička analiza Shakespeareova remek-djela. Nehajev Hamletov lik tumači kao modernog intelektualca – pasivnog, bolesne volje, cinika i fatalista suočenog s pokvarenim svijetom.
Studije i članci I.
Studije i članci I. (1944.) sadrže izbor autorovih najvažnijih književnih studija i ogleda o Janku Leskovaru, Augustu Šenoi, Gjalskom, Eugenu Kvaterniku, Milanu Ogrizoviću i hrvatskom teatru. Zrelo kritičko-esejističko izdanje.
Studije i članci II.
Knjiga sadrži autorove važne eseje o Ivanu Mažuraniću (kancelaru i banu), Vladimiru Mažuraniću te o stogodišnjici Hrvatskog narodnog preporoda. Značajno nacionalno-kritičko i povijesno-esejističko izdanje.