Henry Miller
Henry Miller (1891-1980) kultno je ime američke književnosti dvadesetog stoljeća. Pripada takozvanoj izgubljenoj generaciji američkih pisaca koji su punoljetnost doživjeli istodobno s izbijanjem Prvog svjetskog rata poput Ernesta Hemingwaya ili E. E.Cummingsa. Rođen i odrastao u Brooklynu, ogromnoj, multietničkoj spavaonici New Yorka, Miller je preteča svih onih autora koje suvremena kritika naziva urbanim piscima, jer je svoj neposredni, žovijalni književni stil kalio u uličnim kavgama i preskakanju granica strogo odijeljenih emigrantskih četvrti, svoj jezik izgrađivao na psovkama i krajnjoj političkoj nekorektnosti zavađenih klasa bujajućeg megalopolisa, a svoj književni ukus baštinio od mistika i proto-new agera poput Madam Blavatsky ili Krishnamurtija, koji su novopečenim njujorškim kleinbürgerima predstavljali prozor u svijet. Miller je, kao dijete prve generacije njemačkih doseljenika, dijelio fascinaciju Amerikom što je još u mladosti odlučio prevesti u literaturu pod snažnim utjecajem velikih književnih individualaca s kraja devetnaestog stoljeća kao što su to bili Walt Whitman, Mark Twain ili Jack London, autentični kritičari američkog društva i načina života, ali ujedno i pokretači velikog američkog književnog imaginarija, koji je u dvadesetom stoljeću eksplodirao, a uz svesrdnu pomoć Millera i njegovih nasljednika beatnika osvojio svjetsku popularnu kulturu. Robert Ferguson je u ovoj biografiji Henryja Millera – za jedne proroka senzualizma, za druge nepopravljivog boema, a za treće besramnog egoista – uspio razdvojiti isprepletene i podvojene ličnosti Millera pisca i Millera književnog lika iz njegovih vlastitih romana. Od Prousta i Joycea, preko W. G. Sebalda pa sve do Knausgaarda, autofikcija kao oblik fikcionalizirane autobiografije dominira najintimnijom književnom formom. Miller se tvrdoglavo odupirao bilo kakvoj kategorizaciji svoga književnog djela inzistirajući na tome da književnost za njega jest život i tim je stavom utjecao na generacije pisaca. Ferguson istražuje Millerove poze i ranjivosti i podastire nam portret složene i dojmljive ličnosti u nezgodnom spoju hipersenzibilnosti i krajnje nonšalancije, koji se možda najbolje očituje u desetogodišnjoj ljubavno-književnoj vezi s Anais Nin. Pokušaj da govori istinu i hrabro se suočava sa životom i svijetom Millera je stajao trideset godina zabrane prodaje njegovih knjiga, ali mu je zato priskrbio poštovanje književnih velikana poput Orwella, T. S. Eliota i Lawrencea Durrella, a naposljetku i nebrojenih čitalaca diljem svijeta.
Naslovi u ponudi
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, osobna uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te riječi. Ne, ovo je neprekidno vrijeđanje, ispljuvak u lice Umjetnosti, noga u tur Bogu, Čovjeku, Sudbini, Vremenu, Ljubavi, Ljepoti…čemu god hoćete.
Rakova obratnica
Rakova obratnica je prvi dio trilogije koja je gotovo trideset godina bila zabranjena u SAD-u zbog vulgarnosti i perverznosti.
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, osobna uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te riječi. Ne, ovo je neprekidno vrijeđanje, ispljuvak u lice Umjetnosti, noga u tur Bogu, Čovjeku, Sudbini, Vremenu, Ljubavi, Ljepoti…čemu god hoćete.
Rakova obratnica
Das ist eine Anschuldigung, eine Verleumdung, eine persönliche Beleidigung. Dies ist kein Buch im üblichen Sinne des Wortes. Nein, das ist eine ständige Beleidigung, eine Spucke ins Gesicht der Kunst, ein Tritt in den Wind gegen Gott, den Menschen, das S
Ružičasto raspeće III: Nexus
Henry Millers „Nexus“ ist Teil der „The Rosy Crucifixion“-Trilogie, in der, mit weniger Intensität als in seinen berühmtesten Werken, die in den 1930er Jahren in Paris veröffentlicht wurden, seine Rebellion gegen das sture und heuchlerische Amerika
Ružičasto raspeće III: Nexus
Nexus (1960), der letzte Teil der Pink Crucifixion-Trilogie, setzt die autobiografische Erzählung von Sexus und Plexus fort. Der Roman folgt Millers Alter Ego im New York der 1920er Jahre und konzentriert sich auf seine innere Entwicklung, seine Beziehung
Ružičasto raspeće II: Plexus
„Pleksus“ (1953), drugi deo trilogije, nastavlja autobiografsku priču započetu u „Seksusu“. Roman se fokusira na Milerov život u Njujorku 1920-ih, istražujući njegove umetničke težnje, odnose i borbu za slobodu od društvenih konvencija.
Ružičasto raspeće II: Plexus
„Pleksus” Henrija Milera deo je trilogije „Ružičasto raspeće” u kojoj se, sa manjim intenzitetom nego u njegovim najpoznatijim delima objavljenim tridesetih godina prošlog veka u Parizu, sublimiše njegov bunt protiv tvrdoglave i licemerne Amerike.
Ružičasto raspeće I: Sexus
„Seksus“ (1949) je deo trilogije „Ružino raspeće“, u kojoj se, sa manjim intenzitetom nego u njegovim najpoznatijim delima objavljenim u Parizu 1930-ih, sublimira njegova pobuna protiv dosadne i licemerne Amerike.
Ružičasto raspeće I: Sexus
„Seksus” Henrija Milera deo je trilogije „Ružičasto raspeće” u kojoj se, sa manjim intenzitetom nego u njegovim najpoznatijim delima objavljenim tridesetih godina prošlog veka u Parizu, sublimiše njegov bunt protiv arogantne i licemerne Amerike.