Iso Kršnjavi kao graditelj – izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj

Iso Kršnjavi kao graditelj – izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj

Olga Maruševski

Bez Strossmayera nezamisliv, nakon Mažuranića istom moguć, a za Khuenove ere drukčiji nije mogao ni biti - pravi čovjek u pravo vrijeme. Drugo izdanje.

„Ova knjiga autorice Olge Maruševski, prvi put objavljena 1896. godine u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, ostala je do danas jedno od temeljnih djela, ne samo za poznavanje neprocjenjiva doprinosa Izidora Kršnjavija našem graditeljskom nasljeđu i uopće povijesti umjetnosti, već je istodobno to jedna od najkompletnijih retrospekcija kulturne situacije na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Utemeljenjem i izgradnjom obrazovnih, kulturnih i umjetničkih institucija stvoreni su tada infrastrukturni temelji za kulturni razvitak i ostvareni uvjeti za nadolazak hrvatske moderne na umjetničkom planu. Razdoblje fin de sièclea veliko je preporodno doba nakon kojega je hrvatska umjetnost uspostavila ravnomjerniji i ravnopravniji hod prema svom europskom okruženju. No, taj veliki iskorak ne bi bio moguć bez Izidiora Kršnjavog, jedne od ključnih ličnosti hrvatske kulture kraja 19. stoljeća. Značajni protagonist epohe, koja je upravo zahtijevala takvu osobnost – „sluhom i okom uvijek u Europi“, Iso Kršnjavi je bio slikar, povjesničar umjetnosti, doktor prava i političar, koji je u kratkoj „eri“ javnog političkog djelovanja, u petgodišnjem mandatu predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (od 1891. do 1896.) ostvario neviđen kulturni napredak. (...)

Interpretacija i analiza kako kulturološkog značaja Ise Kršnjavija tako i povijesnog doba u kojemu je djelovao, nazvanom u literaturi „erom Ise Kršnjavija“ znanstveno je utemeljena na opsežnoj povijesnog dokumentaciji, citiranoj literaturi i arhivskim izvorima, te se na toj osnovi ostvareno djelo svrstava u kategoriju znanstvenoga djela. Ta se kategorija dosad već višestruko potvrdila jer je knjiga prepoznata kao osnovna literatura studija povijesti umjetnosti, temeljno djelo za spoznavanje hrvatske kulturne i umjetničke povijesti kraja 19. stoljeća.“

Ivanka Reberski

Urednik
Irena Kraševac
Naslovnica
Igor Kuduz, Ivan Klisurić
Dimenzije
24 x 20 cm
Broj strana
411
Nakladnik
Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53610-673-8

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Novo
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Iz zagrebačke spomeničke baštine

Iz zagrebačke spomeničke baštine

Olga Maruševski

Zgrada Hrvatskoga sabora, Katedrala, Manduševac, Harmica, Jelačićev trg, Umjetnički paviljon, Muzej Mimara, Maksimir, zagrebačke kavane, samo su neki od prepoznatljivih zagrebačkih kultnih mjesta i građevina, temeljaca gradskog idenetiteta.

Matica hrvatska, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
13,25
Vincent iz Kastva

Vincent iz Kastva

Branko Fučić

Vincent iz Kastva (latinski Vincencius de Kastua), hrvatski slikar (? Kastav, druga polovica XV. st.). Najvažniji predstavnik mekoga stila kasnogotičkoga zidnoga slikarstva Istre.

Kršćanska sadašnjost, 1992.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
14,76
Povijest umjetnosti : Umjetnost renesanse

Povijest umjetnosti : Umjetnost renesanse

Élie Faure
Kultura, 1955.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,98
Ägyptische Kunst. Mit 55 ganzseitigen farbigen Abbildungen

Ägyptische Kunst. Mit 55 ganzseitigen farbigen Abbildungen

John R. Harris
Spring Books, 1966.
Njemački. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
8,566,85
Claude Monet (1840 – 1926)

Claude Monet (1840 – 1926)

Margaretta Salinger
Pocket Books, 1957.
Engleski. Latinica. Broširano s ovitkom.
2,32 - 5,22
Socijalna istorija umetnosti i književnosti I-II

Socijalna istorija umetnosti i književnosti I-II

Hauser
Arnold Hauser

Originalno objavljeno 1951. ovo kapitalno djelo Arnolda Hausera predstavlja prikaz razvoja i značenja umjetnosti od njezinih početaka u kamenom dobu do filmskog doba. S predgovorom Borisa Ziherla.

Kultura, 1966.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Knjiga se sastoji od dva toma
28,36