Drinovci su čuđenje u svijetu: Putopisni esej
Dopunjeno izdanje putopisnog eseja Petra Majića, lirskog portreta hercegovačkog sela Drinovci, nastalo kao posveta prerano preminuloj supruzi. Inspiriran Šimićevim „Pjesnici su čuđenje u svijetu“, naslov evocira čuđenje nad zavičajem.
Autor prati povijest drinovačkog kraja od pretpovijesti (Tračani, Iliri, Kelti, Avari, dolazak Hrvata u 7. st.) preko turskog doba (očuvanje kršćanstva od 1717., franjevački utjecaj), austrougarske ere, do ratnih stradanja (Prvi svjetski rat, Bleiburg, Domovinski rat) i masovnog iseljeništva. Majić piše liričnom prozom, prožetom zaboravljenim riječima, osobnim križem i emocijama, kao esej o sebi, obitelji i svome narodu.
Knjiga slika prirodu: rijeka Matica kao izvor života, vrela Tihaljine, ponori, špilje (Vrbine – 300 m promjera, 200 m dubine), jame i legende (jezero, Gavanovi dvorovi simbol oholosti). Opisuje župni život (godišnjak „Drinovački zov“), školstvo (list „Naši pokušaji“ 40 godina), spomenike (fra Paškalu Buconjiću s najvećim hrvatskim grbom pod komunizmom), običaje, pjesme.
Naglašava izvrsnost mještana: 76 svećenika (fra Paškal Buconjić, fra Anđeo Nuić), 45 redovnica, 40 književnika (Antun Branko Šimić, Stanislav Šimić), znanstvenici, poduzetnici. Dijaspora u Njemačkoj, Kanadi, Australiji, SAD-u – selo od 2500 žitelja daje više nego što uzima. Proza i poezija (npr. „I di god da si / Uvik rukom u škropionicu...“) slave otpornost na škrtoj zemlji, hrvatski identitet od Tihaljine do Imotskoga, tešku sudbinu: glad, ratovi, egzodusi. Bogato fotografijama autora, djelo je himna raseljenom selu, poučno i literarno štivo o ponosu, patnji i ljubavi prema korijenima.
Jedan primjerak je u ponudi
