
Duga senka prošlosti: kultura sećanja i politika povesti
Aleida Assmann, vodeća teoretičarka kulture sjećanja (uz supruga Jana Assmanna), u ovoj ključnoj knjizi istražuje kako prošlost oblikuje sadašnjost kroz napetost između kulture sjećanja (Erinnerungskultur) i politike povijesti (Geschichtspolitik).
Naslov "duga senka prošlosti" aludira na to da 20. stoljeće (posebno holokaust i totalitarizmi) još uvijek baca sjenu na suvremeno društvo – ne nestaje, već se neprestano reinterpretira.
Knjiga je podijeljena u dva glavna dijela:
Teoretske osnove: Assmann razlikuje individualno, socijalno i kulturno sjećanje. Pojam "kolektivno sjećanje" nije fiksan – prelazi iz komunikativnog (živo, 3–4 generacije, usmeno) u kulturno (institucionalizirano: muzeji, spomenici, arhivi, kanon). Razlikuje funkcionalno sjećanje (aktivno, identitetsko, selektivno) i skladišno sjećanje (pasivno, arhivsko, potencijalno). Kritizira mitologizaciju prošlosti i pokazuje kako se sjećanje i povijest približavaju u sjeni holokausta.
Politička dimenzija: Analizira kako države i društva koriste prošlost – od nacionalnih mitova (Renan) do politike sjećanja nakon 1989. (pad komunizma, suočavanje s holokaustom u Njemačkoj). Raspravlja o napetostima: osobno iskustvo vs. službeno sjećanje, trauma vs. trijumf, zaborav kao strategija (npr. novi počeci poslije rata) i rizici revizionizma.
Assmann naglašava da sjećanje nije samo etička obaveza, već dinamičan proces – može biti konstruktivno (pomirenje) ili destruktivno (nacionalizam, viktimizacija). Knjiga je interdisciplinarna: spaja kulturologiju, povijest, psihologiju i politologiju, s primjerima iz Europe (Njemačka, Istočna Europa, Balkan implicitno).
Ovo remek-djelo moderne teorije sjećanja – jasno, pristupačno i provokativno – nezaobilazno za razumijevanje kako se prošlost koristi u identitetskim politikama danas. U hrvatskom/srpskom kontekstu posebno aktualno zbog ratova 1990-ih i tranzicijskih debata o sjećanju.
Jedan primjerak je u ponudi





