Studije digitalnog: Organologija znanja kognitivne tehnologije

Studije digitalnog: Organologija znanja kognitivne tehnologije

Bernard Stiegler

Algoritamska profiliranja sve češće ne nude čovjeku-korisniku ono za čime traga već »ono što on jeste« te se postavlja pitanje do koje mjere su tehnološka pitanja u stvari pitanje etike.

Digitalna humanistika, kao raskrsnica između digitalnih medija i tradicionalnih humanističkih nauka, samo je jedna dimenzija onoga što treba šire obuhvatiti pojmom »studije digitalnog«.

Sa sviješću o tome da jezik i govor gube interfejsni karakter, ova knjiga istražuje ključni doprinos digitalnog u globalnom preobražaju znanjā u svim njegovim oblicima (naučnim, umjetničkim, političkim, društvenim u širem smislu, praktičnim u svim domenima), preobražaju koji postavlja suštinska i radikalno nova epistemološka pitanja.

SADRŽAJ:

Digitalno kao pismo i pitanje intelektualnih tehnologija

/ Farmakologija digitalne episteme: Bernar Stigler / Misliti automatičnost na pragu digitalnog: Dejvid Bejts / U susret novom životnom znanju: Ed Koen

Studije softvera, digitalna humanistika, studije digitalnog

/ Nominalizam i kultura: pitanja koja postavljaju ulozi digitalnog: Bruno Bašimon / Zumirati ili odzumirati? Politički ulozi otvorenih podataka: Dominik Kardon / Uvod u digitalne humanističke nauke: Pjer Munije / Sukob pažnji i vežbanje digitalnog čitanja: Alen Žifar / Slika, broj, program, jezik: Voren Sek

Industrijske tehnologije znanja u eri podataka

/ Pitanje jezika u doba Gugla: Frederik Kaplan / Digitalni interfejsi: Kristijan Fore / Podaci, novo crno zlato: Mišel Kalmžan

Naslov izvornika
Digital Studies
Prijevod
Bojan Savić Ostojić
Naslovnica
Borut Vild
Dimenzije
22 x 13 cm
Broj strana
148
Nakladnik
24 sata, Zagreb, 2016.
 
Latinica. Broširano s ovitkom.
Jezik: Srpski.
ISBN
978-8-68710-747-2

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Titostalgija

Titostalgija

Mitja Velikonja

Autor u knjizi istražuje zašto Tito ostaje popularan simbol stabilnosti, socijalne sigurnosti i neovisnosti, unatoč kritičkim pogledima na njegov režim. Knjiga mapira kulturne, političke i svakodnevne manifestacije „titostalgije“.

Biblioteka XX vek, 2010.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,36
Život i običaji naroda Kine

Život i običaji naroda Kine

Petar Vlahović

Autor je koristio različite metode istraživanja, kao što su terenski rad, intervjui s lokalnim stanovništvom, proučavanje pisanih izvora i drugi relevantni materijali.

Naučna knjiga, 1973.
Srpski. Latinica. Broširano.
6,98
Kriza, a poslije?

Kriza, a poslije?

Jacques Attali

Nakon Kratke povijesti budućnosti, Jacques Attali ispisuje kratku povijest sadašnjosti, secirajući razloge koji su doveli do prve globalne financijske krize, načine na koji se ona manifestira i moguće perspektive za budućnost.

MeandarMedia, 2009.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,24
Ukrajinski Karpati: Etnogeneza, arheologija, etnologija

Ukrajinski Karpati: Etnogeneza, arheologija, etnologija

Zbornik je interdisciplinarni most između ukrajinske i hrvatske znanosti, potiče komparativna istraživanja slavenskih migracija. Predstavlja Karpate kao „živi arhipelag“ koji povezuje Istok i Zapad, važan za hrvatsku etnogenezu i slavistiku.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
18,34
Red reči: Lingvistički ogledi, četiri

Red reči: Lingvistički ogledi, četiri

Milka Ivić

Čuvena srpska lingvistica i jedna od najutjecajnijih figura jugoslavenske lingvistike 20. stoljeća, u ovoj knjizi nastavlja seriju "Lingvističkih ogleda" – lucidnih, eruditskih eseja koji spajaju opću lingvistiku, srpski jezik i kulturni kontekst.

Biblioteka XX vek, 2002.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,56
Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Mineke Schipper

Mineke Schipper u knjizi istražuje kulture kroz povijest da bi opisala složen odnos muškaraca prema ženskom tijelu. Unatoč simbiotskoj vezi između spolova, muškarci su uvijek imali veću moć od žena, a u korijenu svega toga, prema Schipper, leži anatomija.

Durieux, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
16,54