Anton Pavlovič Čehov
Ruski književnik (Taganrog, 29. I. 1860 – Badenweiler, Njemačka, 15. VII. 1904), novelist i dramski pisac. Podrijetlom iz trgovačke obitelji, završio Medicinski fakultet u Moskvi i radio kao liječnik, pretežno u Podmoskovlju (Melihovo). Putovao u Sibir istražujući životne uvjete kažnjenika (knjiga Otok Sahalin – Ostrov Sahalin, 1893–94), zatim na jug (novela Arijadna, 1895), od 1900. boravio u Jalti. U političkom životu nije sudjelovao, ali se odrekao članstva u Akademiji kada je car poništio izbor M. Gorkoga; organizirao je pomoć gladnima, osuđivao zloupotrebe vlasti, protekcionizam i korupciju.
Književnim radom počeo se baviti pišući humoreske pod pseudonimom Antoša Čehonte (Činovnikova smrt – Smert’ činovnika, 1883), god. 1886. objavio je prvu zbirku novela Šarene priče (Pëstrye rasskazy), 1888. Pripovijesti (Rasskazy). Između 1890. i 1900. napisao je najpoznatije novele: Paviljon br. 6 (Palata No. 6, 1892), Crni monah (Černyj monah, 1894), Student (1894), a 1898. trilogiju Čovjek u futroli (Čelovek v futljare), Ogrozd (Kryžovnik), O ljubavi (O ljubvi). Dama sa psićem (Dama s sobačkoj, 1899) zgrozila je L. N. Tolstoja »amoralizmom«, a Gorki je u njoj vidio umorstvo realizma. U pripovijestima Seljaci (Mužiki, 1897), U jaruzi (V ovrage, 1900) odstupio je od naklonjenosti ruske proze seljacima. Čehov ne pridaje pozornost motivacijama ponašanja, ne vrjednuje postupke likova, ne fabulira: u sažetim oblicima s tobožnjom stilskom »neutralnošću« (»običnim riječima o običnim stvarima«) stvara ugođaj – približuje se impresionizmu. Različito od većine ruskih proznih pisaca XIX. st., Čehov zazire od bilo kakve ideologije i etičkoga vrjednovanja.
Prvo dramsko djelo, Ivanov, prikazano mu je 1887. u Korševu kazalištu u Moskvi, ali je pozornost privukao tek dramom Galeb (Čajka), prikazanom u Petrogradu 1896. bez uspjeha; tek je 1898. u Moskovskom hudožestvenom teatru (MHT) Stanislavskoga doživio pun uspjeh i otvorio novo razdoblje u povijesti ruskoga kazališta. Ako Galeb tematizira život umjetničkog svijeta i programatski je za piščevo shvaćanje umjetnosti, Ujak Vanja (Djadja Vanja, 1897) naglašava jalovost umišljenih, Tri sestre (Tri sestry, 1900–01) posvećene su čežnjama usred provincijskoga životarenja, a Višnjik (Višnëvyj sad, 1903–04) jedini je tekst koji dotiče bitnu društvenu smjenu: materijalno propadanje plemenitaša i nadiranje novoga trgovačkoga sloja koji ne štedi ljepote ruske usad’be (vlastelinskoga majura).
Čehov u dramskim tekstovima nije samo tvorac ruskoga modernoga kazališta. Njegove drame ukidaju dominaciju zbivanja na sceni, uklanjaju melodramatske sukobe, a time i likove dramskih »junaka« ili »junakinja«, stvaraju kazalište u kojem je ugođaj bitniji od fabule, šutnja gdjekad važnija od riječi, a redatelj barem podjednako važan kao i glumac. Bez velikih gesta i programa Čehovljevo je kazalište izmijenilo shvaćanje kazališnog čina, otvorilo njegovim tekstovima različite mogućnosti interpretacija, osim izrazito ideoloških i političkih. Prvotno vezano za iluzionizam režija Stanislavskoga, njegovo je kazalište, osobito u drugoj polovici XX. st., prkoseći ideološkim podjelama, osvajalo svjetske pozornice, bio to londonski Old Vic (Ujak Vanja s L. Olivierom) ili Vilarov TNP, i redatelje poput G. Strehlera u Milanu, P. Steinera u Berlinu, P. Zadeka u Bochumu ili P. Magellija u Zagrebu. U Hrvatskoj su Čehovljeve humoreske prevođene već u 1880-im god., prevedene su sve važnije novele i drame, pa je Ujak Vanja izveden u HNK-u (redatelj A. Fijan) već 1902., Višnjik (redatelj J. Bach) 1916., a posebne je poticaje dalo gostovanje MHT-a u Zagrebu 1922. god.
Naslovi u ponudi
Drama u lovu
Među mnogobrojnim delima Čehova, koja su prevedena i kod nas i u svetu, njegov roman Drama u lovu predstavlja manje poznato delo ovog velikog pisca.
Sabrana djela A. P. Čehova #10: Drama bez naslova, Pisma
Radnja se odvija na seoskom imanju gdje se okuplja skupina likova iz različitih društvenih slojeva, suočenih s dosadom, neispunjenim ambicijama i emocionalnim prazninama.
Sabrana djela A. P. Čehova #1: Humoreske
This book includes Chekhov's works from 1880-1885, i.e. humoresques, short stories, and sketches, starting with Letters to a Learned Neighbor, which Chekhov considered the beginning of his literary career.
Sabrana djela A. P. Čehova #3: Drama u lovu i druge novele
Treći tom Sabranih dela sadrži najobimniju Čehovljevu novelu „Drama u lovu“, kao i niz dužih priča iz perioda 1885-1886. Tu su humoreske poput „Silos u vreći“, „Eh, ta publika“ i „Mnogo papira“, kao i novele poput „Uzvičnik“, „Tuga“ i „Anjuta“.
Sabrana djela A. P. Čehova #4: Dan izvan grada
The fourth volume of Chekhov's works contains novellas and humoresques, which were mostly written in 1886. Still writing for a fee in daily newspapers, Chekhov often had to subordinate his art to comprehensibility and cheap humor due to the taste of the r
Sabrana djela A. P. Čehova #5: Kaštanka i druge novele
The fifth book in a row of works by this great classic of Russian humor contains mainly his literary work from 1887. In this volume, the reader will find a number of already celebrated and well-known, as well as a large number of previously unpublished no
Sabrana djela A. P. Čehova #6: Stepa i druge novele
This book contains the narrative work of the great Russian writer, A. P. Chekhov, from the years 1888-1892. In it, we will no longer encounter the small humorous stories with which "Antoša Čehonte" brilliantly began his career in humor magazines.
Sabrana djela A. P. Čehova #7: Seljaci i druge novele
Zwischen 1892, als „Das Fragment“, die erste Novelle dieses Buches, veröffentlicht wurde, und „Der Bauer“ (1897) und „Auf den Karren“ (1897) schuf A. P. Tschechow eine Reihe weiterer künstlerisch gelungener Beobachtungen der Gesellschaft, in der er lebte.
Sabrana djela A. P. Čehova #8: Čovjek u futroli i druge novele i putopisi
Dieser Band versammelt die Erzähltexte von A. P. Tschechow aus seinen reifsten Jahren. Außerdem sind seine Reiseberichte „Aus Sibirien“ und „Die Insel Sachalin“ enthalten.
Sabrana djela A. P. Čehova #9: Tri sestre i druge drame
Since the play Three Sisters was written in the second half of the 19th century, it rightly carries with it certain motifs and an atmosphere that runs through most literary works of that period.