
Građa za povijest književnosti hrvatske, knjiga X
Zbirka Građa za istoriju hrvatske književnosti, knjiga X, objedinjuje naučne priloge o hrvatskim piscima, delima, biografijama i književnoistorijskim istraživanjima.
Građa za istoriju hrvatske književnosti, knjiga X, je naučni zbornik koji je objavila Jugoslovenska akademija nauka i umetnosti. Knjiga je deo dugogodišnjeg akademskog projekta prikupljanja, objavljivanja i tumačenja izvora važnih za proučavanje hrvatske književne baštine.
Sadržaj zbornika okuplja radove istaknutih književnih istoričara, filologa i istraživača koji se bave različitim periodima hrvatske književnosti. Posebna pažnja posvećena je biografijama pisaca, analizi književnih dela, utvrđivanju autorstva, istraživanju književnih izvora i objavljivanju novih podataka iz arhivske građe.
Među objavljenim prilozima je i opsežna studija Vladimira Ćorovića o čitanjima Silvija Strahimira Kranjčevića, koja zauzima najveći deo toma. Šime Urlić donosi nekoliko priloga posvećenih dubrovačkoj književnoj i kulturnoj istoriji, uključujući rasprave o Dinku Ranjini, Mari Lili i Mari Batitori, urednici prvog izdanja Čubranovićeve Jeđupke. Petar Kolendić istražuje identitet Don Sabića Mladinića, dok Đuro Kerbler raspravlja o Palmotićevom Gomnaidu. Juraj Božitković piše o životu i delu Fra Petra Kneževića, a Vladoje Dukat doprinosi biografiji Frana Kurelca.
Zbirka sadrži i kratke naučne priloge Stjepana Banovića koji bacaju svetlo na određene književne i istorijske nedoumice, poput porekla Preradovićevog nadimka „Petar od Perlata Kapetan“, okolnosti nastanka Palmotićeve balade Tomić-Mihovila i pitanja vezana za hrvatsku verziju Batrahomiomahije. Aurel Kolander objavljuje dve pesme Ferda Rusana, dok Vjekoslav Noršić predstavlja još jednu kajkavsku himnalu iz 18. veka.
Ova knjiga predstavlja vredan izvor za istraživače hrvatske književnosti, kulturne istorije i filologije. Dela sadržana u zbirci doprinose boljem razumevanju razvoja hrvatske književne tradicije, književnih veza, autora i tekstova od ranog modernog doba do modernog doba, a i danas imaju značajnu dokumentarnu i naučnu vrednost.
Jedan primerak je u ponudi





