Stranac

Stranac

Albert Camus

Stranac je roman francuskoga književnika i filozofa Alberta Camusa. Izdan 1942. godine, jedan je od najznačajnijih romana francuske književnosti dvadesetog stoljeća i jedan od najboljih literarnih prikaza apsurda ljudske egzistencije.

Priča počinje smrću Meursaultove majke. On na njenom pogrebu ne pokazuje očekivane emocije, što izaziva čuđenje okoline. Umjesto tuge, Meursault nastavlja život rutinski: započinje vezu s Marie, druži se s prijateljem Raymondom i uživa u jednostavnim zadovoljstvima poput plivanja i sunčanja. Njegova emocionalna distanca postaje očita kada, u trenutku impulsa, ubije Arapina na plaži, nakon sukoba povezanog s Raymondom. Ovaj čin, opisan gotovo mehanički, bez jasnog motiva, ključan je za daljnji tok priče.

U drugom dijelu romana, Meursault je uhićen i suđen mu je. Proces otkriva da ga društvo ne osuđuje samo zbog ubojstva, već i zbog njegove nesposobnosti da se prilagodi društvenim normama – posebno zbog nedostatka kajanja i emocionalne reakcije na majčinu smrt. Meursaultova ravnodušnost i odbijanje licemjerja čine ga strancem u očima društva. Osuđen je na smrt, a u posljednjim trenucima, suočen s neizbježnošću, prihvaća apsurdnost života i nalazi mir u indiferentnosti svemira.

Camus kroz minimalistički stil i Meursaultovu perspektivu propituje smisao života, slobodu pojedinca i sukob između individualne istine i društvenih očekivanja. Roman završava snažnom porukom o prihvaćanju apsurda kao oblika oslobođenja.


"Prije mnogo vremena, rezimirao sam Stranca rečenicom za koju znam da je paradoksalna: U našem društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnosti da bude osuđen na smrt. Htio sam samo reći da je junak te knjige osuđen zato što ne pristaje sudjelovati u igri. U tom je smislu on stranac u društvu u kojem živi, on lunja po strani, po periferiji svog privatnog života, osamljeničkog i senzualnog. I zato su čitatelji u napasti da ga smatraju izgubljenim bijednikom. Međutim, predodžba o tom liku bila bi točnija, odnosno bila bi bliža onome što je autor želio, kad bi se čitatelj upitao u kakvoj to igri Meursault ne želi sudjelovati. Odgovor je jednostavan: On ne želi lagati. Lagati ne znači samo reći nešto što nije. To znači, još više, reći više nego što jest i, bar što se ljudskog srca tiče, reći više nego što se osjeća. A to svi mi činimo, svakoga dana, da pojednostavimo sebi život…" (iz autorovog predgovora američkom izdanju Stranca).

Naslov originala
L'Étranger
Prevod
Zlatko Crnković
Urednik
Zlatko Crnković
Naslovnica
Alfred Pal
Dimenzije
19,5 x 12 cm
Broj strana
122
Izdavač
Znanje, Zagreb, 1980.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Stranac

Stranac

Albert Camus

Roman „Stranac“ (1942) je delo francuskog pisca Albera Kamija i ključni tekst egzistencijalizma i apsurda. Roman je napisan sažetim, gotovo monotonim stilom, koji pojačava osećaj otuđenja.

Svjetlost, 1988.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
1,78 - 2,98
Stranac

Stranac

Albert Camus

„Stranac“ (1942) Albera Kamija, klasično delo egzistencijalizma, prati život Mersoa, emocionalno ravnodušnog Alžirca francuskog porekla, čiji apatični stav prema svetu dovodi do tragičnih posledica.

Zora, 1951.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
13,46
Čovek naopako

Čovek naopako

Philippe Curval

Francuski pisac Filip Kirval i staknuti je predstavnik moderne struje naučne fantastike u svojoj zemlji. Autor dvanaestak romana, Kirval je relativno rano kao svoju omiljenu temu otkrio pretpostavku o postojanju bezbrojnih »paralelnih svemira».

Jugoslavija, 1978.
Srpski. Latinica. Broširano.
2,98
Lady Hamilton

Lady Hamilton

Alexandre Dumas

Roman predstavlja jedan od Dimasovih manje poznatih, ali ipak veoma zanimljivih istorijsko-biografskih romana.

Epoha, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,78
Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

U svojim romanima „Evgenija Grande“ (1833) i „Muzej starina“ (1837), Balzak istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtvovanja i moralnih dilema, smeštajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. veka.

Svjetlost, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,48
Svilena klopka

Svilena klopka

Françoise Sagan

U delu „Svilena zamka“, Fransoaz Sagan prikazuje ljubavnu zamku ispletenu od strasti, ironije i samoobmane. Adrijan, cinični pisac, zarobljen je između uspeha, dosade i neuhvatljive žene koja menja njegovu perspektivu na život.

Mladost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,98 - 7,36