Sibir

Sibir

Georgi Markov

"SIBIR" je jedno od najzanimljivijih djela suvremene sovjetske književnosti. Za ovaj roman Georgi Markov dobio je 1976. Lenjinovu nagradu.

"Moć Rusije je u Sibiru" ... pisao je još u 18. stoljeću veliki ruski znanstvenik Mihailo Lomonosov. Ali, ovaj nepregledan, surov i istovremeno prekrasan i prebogaz kraj je stoljećima bio tamnica najnaprednijih predstavnika ruskog naroda. Autor ove grandiozne knjige pripovijeda o Sibiru u vremenu uoči velike oktobarske socijalističke revolucije - o njegovim ljudima, o revolucionarima, o ljepotama tajge, o boljševicima koji će srušiti carsku samodržavnost i stvoriti prvu u svijetu državu radnika i seljaka. U središtu ovog romana je bijeg iz progonstva studenta Ivana Akimova i njegova strasna ljubav prema studentici Kači Ksenofontovoj. Paralelno s ovom, postoji još nekoliko sadržajnih linija u kojima se na dramatičan i živopisan način razotkrivaju samobitni karakteri i sudbine mnogobrojnih ličnosti. Roman je preveden na mnoge jezike.

Prevod
Viktor Žunić
Dimenzije
24 x 16,5 cm
Ukupan broj strana
255
Izdavač
Privredna štampa, Beograd, 1982.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Knjiga se sastoji od dva toma.

Jedan višetomni primerak je u ponudi.

Dodato u korpu!

Sibir
Prvi tom
Broj strana: 255
Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Blago oštećenje omota
  • Pečat biblioteke
Sibir
Drugi tom
Broj strana: 425
Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Blago oštećenje omota
  • Pečat biblioteke
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Nacionalni testament kralja Aleksandra I

Nacionalni testament kralja Aleksandra I

Branislav M. Stepanović

Autor predstavlja političko i ideološko nasleđe kralja Aleksandra I Karađorđevića Ujedinitelja. Knjiga, objavljena odmah nakon kraljeve smrti, predstavlja pokušaj da se njegovi politički ideali sačuvaju i prenesu budućim generacijama.

Jugoslovenska biblioteka "Bratstvo", 1936.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice.
28,36
Bitka za Moskvu

Bitka za Moskvu

Branko Kitanović

Bitka za Moskvu je istorijski prikaz nemačke operacije „Barbarosa“, sovjetske odbrane i kontraofanzive 1941. godine. Autor, uz svedočenja najviših sovjetskih vojnih vođa, prikazuje kako se odvijao prvi nemački poraz u ratu.

Alfa, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,96
Komunisti Jugoslavije 1919-1979.

Komunisti Jugoslavije 1919-1979.

Pero Morača, Stanislav Stojanović

Knjiga pruža pregled istorije Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od njenog osnivanja do kasnih 1970-ih, ističući njenu ulogu u revoluciji, samoupravi i izgradnji Jugoslavije, sa ideološki obojenom perspektivom.

Eksportpres, 1979.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
11,98
Projekt Guevara: Snovitim stazama svjetske revolucije

Projekt Guevara: Snovitim stazama svjetske revolucije

Gerd Koenen

Ova knjiga je biografija istorijske ličnosti i ikone dvadesetog veka, Ernesta Če Gevare - u svetlu njegovog projekta svetske revolucije, koju će Kenen, po Brusu Četvinu, nazvati stazama snova.

Durieux, 2011.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
17,62
Tragična sudba Nikole II. i njegove porodice: trinaest godina na ruskom carskom dvoru (ilustrirano izdanje)

Tragična sudba Nikole II. i njegove porodice: trinaest godina na ruskom carskom dvoru (ilustrirano izdanje)

Pierre Gilliard

Tragična sudbina Nikolaja II. a njegova porodica su memoari Pjera Žilijara, švajcarskog učitelja francuskog koji je trinaest godina (1905–1918) proveo na ruskom carskom dvoru kao učitelj carevića Alekseja.

Naklada kraljevske zemaljske tiskare, 1921.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,74
Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina

Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina

Vladimir Dedijer

Knjiga Vladimira Dedijea „Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina“ bavi se ključnim periodom Staljinovog života, fokusirajući se na njegove poslednje godine, posebno od 1948. do smrti 1953. godine.

Svjetlost, 1969.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,467,10