Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Aretej
Kasna drama Miroslava Krleže kroz paralelne sudbine antičkog i modernog liječnika raščlanjuje motiv intelektualca u procjepu između političke represije, ratnih strahota i vlastite savjesti.
Aretej: drama
Krleža's drama with an extensive afterword by Branko Hećimović, biobibliographic contributions by Slavko Batušić and photos of scenes from "Areteja" performed by the National Theater, Belgrade.
Balade Petrice Kerempuha
Najveće pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže i jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti. Balade spajaju satiru, ironiju i lirsko-folklorne tonove u osudi nasilja i gluposti vlasti kroz stoljeća.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
Radnja je smještena u Blitvu, fiktivnu zemlju na sjeveroistoku Europe, koja je nakon stoljeća tuđinske vlasti i političke nestabilnosti postala samostalna država pod diktatorskom vlašću okrutnog poručnika Barutanskog.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
U “Pedeset godina Velikog oktobra 1917.–1967.” Miroslav Krleža piše o Oktobarskoj revoluciji iz perspektive pisca koji joj je idejno blizak, ali koji se nikada nije suglasio s njezinim pretvaranjem u sustav rigidnih istina.
Članci i polemike 1: Ratne teme
Eine Sammlung von Krležas journalistischen Texten, Kommentaren und Analysen, die während und unmittelbar nach dem Ersten Weltkrieg entstanden sind und für das Verständnis seiner intellektuellen Entwicklung sowie seiner späteren Werke von Bedeutung sind.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
Die Sammlung „Artikel und Polemiken 2: Aus der Redaktion“ umfasst Essays, Kritiken und polemische Texte, die während Krležas Tätigkeit als Herausgeber verschiedener Literaturzeitschriften wie Književna republika und Pečate verfasst wurden.
Dijalektički antibarbarus
Krležin najpoznatiji polemički tekst, u kome oštro napada dogmatski vulgarni marksizam i lošu tendencioznu književnost unutar levice, braneći umetničku slobodu i intelektualnu autonomiju. Vrhunac sukoba na književnoj levici.
Dječak prati zmaja
"The Boy Follows the Dragon" is a book that takes us on a fantastic journey and encourages us to think about life and the world in a different way.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
The 1914–17 diary records Krleža's writings from the First World War: personal dilemmas, pacifism, conflict with the militarism of the Monarchy, and intellectual maturation in the years of the collapse of the old world.