Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Republika 1963/2-3
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1964/7-8
Časopis za književnost i umjetnost
Simfonije
Minerva je početkom tridesetih počela s objavljivanjem sabranih djela Miroslava Krleže. Planirano je objavljivanje osamnaest knjiga, a nakon policijskih pritisaka, završilo se sa devet objavljenih naslova.
Simfonije
Simfonije sadrže sljedeće Krležine poeme: Pan, Podnevnu simfoniju, Suton, Nokturno, Sodomski bakanal, te Ulicu u jesenje jutro.
Tri drame – Vučjak, U logoru, Golgota
Sedmi svezak Sabranih djela Miroslava Krleže u izdanju Zore.
Vražji otok
Sam Miroslav Krleža ovo je djelo ubrajao među novele (objavljeno je u tri nastavka u "Savremeniku" 1923). Neki suvremeni teoretičari i povjesničari (Lasić) smatraju da se, zbog karakteristika, radi o kraćem romanu.