Winnetouovi baštinici

Winnetouovi baštinici

Winnetouovi nasljednici je naziv koji on danas koristi za originalni Winnetou, skraćeno: Winnetou IV, posljednji dovršeni roman Karla Maya. Ovo je ujedno bio i posljednji tom "Sabranih putopisnih priča".

Old Shatterhand, koji sada ima više od 60 godina, prima nekoliko pisama kod kuće u svojoj vili u Radebeulu, uključujući i od sinova Old Surehanda i Apanatschke. U njima ga obavještavaju o skoroj izgradnji spomenika Winnetouu i pozivaju ga na to. Kako bi sagledao stvar i, ako treba, spriječio, kreće na put sa svojom drugom suprugom Klarom, “Herzle”.

Na putovanju jedva “divljim” Zapadom (“srce” smije spavati u šatoru koji su ponijeli sa sobom) prati ih dobar prijatelj i bivši Westman Max “Maksch” Pappermann. Na putu susreću “Mladog orla” i dva Santerova sina, koji su ga na početku romana posjetili u Njemačkoj. U tom procesu, Old Shatterhand pronalazi Winnetouovu stvarnu oporuku kopajući dublje u rupu koju je već iskopao u Winnetou III i gdje je pronašao "kartu blaga" koju je naposljetku uništio Santer. Old Shatterhand konačno uspijeva uvjeriti Winnetouove sljedbenike u površnost i nepoštenje spomenika koji ne uspijeva dovršiti. U pogovoru se, međutim, najavljuje spomenik u New Yorku "kao simbol činjenice da ljudi Amerike, unatoč svim nepravdama nanesenim crvenoj rasi, u potpunosti cijene plemenite kvalitete američkih domorodaca".

Nadalje, Old Shatterhand se miri s mnogim svojim starim neprijateljima (npr. Tatellah Satah). Sve u svemu, roman je mnogo romantiziraniji od svojih prethodnika. U prvom planu je motiv “mir i pomirenje”. Govori se o “Klanu Winnetou”, čiji članovi nose ime nekoga koga štite ispod dvanaestokrake žute zvijezde na prsima. U priči o podrijetlu ovog klana također se spominje Marah Durimeh, stara, katolička i prilično tajanstvena kraljica koja se zapravo pojavljuje samo u pričama o Orijentu Karla Maya. Indijancima je poznata kao kraljica Marimeh. Njihovo znanje seže do nekadašnjeg kopnenog mosta između Azije i Sjeverne Amerike, preko kojeg su prije nekoliko tisuća godina došli glasnici iz kraljevstva Jinnistan.

Prijevod
Vlatko Šarić
Naslovnica
Josip Vaništa
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
405
Nakladnik
Mladost, Zagreb, 1965.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Blago oštećenje ovitka
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Nedostaje ovitak
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Bambijeva djeca: Jedna obitelj u šumi

Bambijeva djeca: Jedna obitelj u šumi

Felix Salten
Mladost, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,24 - 8,36
Karlo i XX. stoljeće

Karlo i XX. stoljeće

Rudolf Brunngraber

Priča o Karlu Lakneru, uhvaćenom u ogromni svjetski stroj kapitalizma. Politički i ekonomski vizionarski roman Rudolfa Brunngrabera iz 1930-ih godina.

Binoza, 1939.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
37,42
Manirizam u književnosti

Manirizam u književnosti

Gustav Rene Hocke
Centar za kulturnu djelatnost (Cekade), 1984.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
13,24
Sablast Llana Estacada

Sablast Llana Estacada

Karl May

Pustolovni roman Karla Maya koji pripada ciklusu priča o Divljem zapadu. Radnja se odvija na opasnoj, sušnoj ravnici Llano Estacado u Teksasu i Novom Meksiku, poznatoj po svojim zagonetnim pojavama i zločinima.

Mladost, 1963.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
3,52
Svatko umire sam

Svatko umire sam

Hans Fallada
Zora, 1950.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99 - 4,22
Knjiga poezije

Knjiga poezije

Friedrich Schiller
Izdavačko preduzeće "Rad", 1964.
Srpski. Latinica. Broširano.
2,48 - 2,50