Životinjska farma

U alegorijskom romanu Georgea Orwella Životinjska farma (1945.) životinje na farmi Manor Farm pobune se protiv čovjeka i protjeraju farmera Jonesa. Uspostave jednako društvo pod geslom „Sve životinje su jednake“. Svinja Napoleon preuzme vlast, mijenja pravila i pretvara farmu u diktaturu, gdje „Sve životinje su jednake, ali neke su jednakije“.

Radnja je alegorija Oktobarske revolucije i uspona staljinizma u SSSR-u. Životinje na engleskoj farmi Manor Farm, vođene starim krmkom Majorom (simbol Marx/Lenjin), pobune se protiv okrutnog farmera Jonesa (carizam). Nakon revolucije farma postaje Životinjska farma, a sedam zapovijedi Animalizma („Sve životinje su jednake“, „Što god hoda na dvije noge – neprijatelj je“ itd.) postaju temelj novog društva.

Dva krmka – Snowball (Trocki) i Napoleon (Staljin) – bore se za vodstvo. Napoleon, uz pomoć pasa (tajna policija), protjera Snowballa i preuzme apsolutnu vlast. Postupno mijenja zapovijedi (npr. „Životinje ne smiju spavati u krevetu“ → „bez plahti“), živi luksuzno, trguje s ljudima i potpuno izdaje ideale revolucije. U završnoj sceni životinje više ne razlikuju svinje od ljudi – diktatura je potpuna.

Knjigu je odbilo više izdavača zbog kritike SSSR-a za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali postala je klasik antistaljinističke literature. U Jugoslaviji je bila popularna u poslijeratnim izdanjima, često tumačena kao kritika staljinizma i birokratskog socijalizma. Danas se čita kao univerzalna parabola o moći, propagandi i izdaji idealizma. Jedno od najvažnijih djela političke satire uz 1984.