Faksimilirana izdanja
Božićna pjesma "Na salaši kod Betlema"
Tradicionalna hrvatska narodna pjesma iz Slavonije, dio bogate baštine pučkih božićnih napjeva. Pjesma, poznata po svojoj jednostavnoj, ali srdačnoj melodiji i tekstu, slavi rođenje Isusa Krista. Pretisak iz godišnjaka MH Vinkovci br.16 za 1998. godinu.
Čudotvorna gospina slika u Sotinu
Priopćio o. Placido s odobrenjem duhovnih oblasti. Pretisak knjige izdane u Vukovaru 1909. u nakladi "Sriemskih novina".
Lekcionar Bernardina Splićanina 1495.
Pretisak izdanja iz 1885. koji je izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti a koje je priredio i predgovor napisao Tomo Maretić. Pretisak je priredio i pogovor napisao Josip Bratulić.
Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527
Najstarija sačuvana hrvatska početnica i značajan spomenik hrvatske glagoljaške baštine, tiskana u Veneciji u tiskari Andrije Torresanija. Faksimilni pretisak iz 1983., s transliteracijom i pogovorom Josipa Bratulića.
Razgovor duhovni od svetoga Bone mucsenika
Pretisak izdanja iz 1754. s pogovorom Vatroslava Frkina, Julijane Matanović i Vlade Horvata. Izdano povodom rušenja franjevačkog samostana i Crkve Sv. Filipa i Jakoba u Vukovaru u velikosrpskoj agresiji 1991.
Rujansko četvorojevanđelje
Sarajevska Hagada / The Sarajevo Haggadah
Die Sarajevo-Haggada ist ein jüdischer handschriftlicher illuminierter Kodex, der aus dem mittelalterlichen Spanien stammt. Das um 1350 irgendwo in der Nähe von Barcelona entstandene Buch gelangte im 16. Jahrhundert zusammen mit sephardischen Juden, die a
Sofijska ilustrovana Aleksandrida
Aleksandrida je srednjovjekovni roman o Aleksandru Velikom i njegovom osvajanju svijeta. Fototipsko izdanje.
Spovid općena
Pretisak knjige "Spovid općena" (1496.), prve tiskane knjige na hrvatskom jeziku i u glagoljici. Vrlo rijetko bibliofilsko izdanje. Pretisak glagoljskog teksta u jednoj knjižici, a u drugoj latinična transkripcija, koju je priredila Anica Nazor.
Sveta Roxalia panormitanska divica: Pretisak
Djelo “Sveta Rožalija” napisao je Antun Kanižlić, koji je bio predstavnik slavonskog književnog kruga u hrvatskom baroku. Ovo je djelo religiozna barokna poema u četiri pjevanja, pisano slavonskom štokavštinom tj. ikavicom.