Literature

Ruska čitanka za VI., VII. i VIII razred gimnazije

Ein Lesebuch aus der Zeit der Bundesrepublik Jugoslawien, das sich an Schüler der Oberstufe des Gymnasiums richtet, enthält eine Auswahl russischer literarischer Texte zum Erlernen der Sprache, zum Kennenlernen der russischen Kultur und zur Entwicklung sp

Ruska kneginjica iz Zagreba

Das Buch „Die russische Prinzessin aus Zagreb“ von Zvonimir Majdak ist eine Sammlung von Geschichten und Kurzgeschichten zu verschiedenen Themen, darunter Sport- und Erotikgeschichten.

Ruska šuma

The novel follows Boris Kostomarov, an engineer in Soviet Russia, who, through conflicts with bureaucracy, moral questioning, and the fates of people in remote forests, reveals the complexity of Soviet society and the price of personal conscience.

Ruski formalizam i književna istorija

The study analyzes the contribution of Russian Formalism to literary history, exploring the evolution of literary forms, the succession of movements, the theory of literary development, and the specific methodology of the formal approach.

Ruski prozor

Možda najveća vrlina Velikićevog pisanja, koja je kulminirala u ovom romanu, jeste njegov izvanredno istančan osećaj za životne detalje, koje prikazuje i evocira gotovo šamanskom moći materijalizacije.

Ruski prozor

Rusvaj i druge novele

"Rusvaj i druge novele" Josipa Crepića- Aurela zbirka je realističkih pripovijesti iz slavonskog, đakovačkog i seoskog života. Rano djelo slavonskog pripovjedača s motivima svakodnevice, običaja i ljudskih sudbina.

Ruža i prsten

Pripovijest o kraljeviću Ljilju i kraljeviću Bubrini : igre za veliku i malu djecu

Ružičasto raspeće III: Nexus

Nexus, (1960.) završni dio trilogije Ružičasto raspeće, nastavlja autobiografsku pripovijest iz Sexusa i Plexusa. Roman prati Millerov alter ego u New Yorku 1920-ih, fokusirajući se na njegov unutarnji razvoj, odnose i umjetničku potragu.

Ružičasto raspeće II: Plexus

„Pleksus“ (1953), drugi deo trilogije, nastavlja autobiografsku priču započetu u „Seksusu“. Roman se fokusira na Milerov život u Njujorku 1920-ih, istražujući njegove umetničke težnje, odnose i borbu za slobodu od društvenih konvencija.