Faksimilirana izdanja

Božićna pjesma "Na salaši kod Betlema"

Tradicionalna hrvatska narodna pesma iz Slavonije, deo bogatog nasleđa narodnih božićnih pesama. Pesma, poznata po jednostavnoj, ali iskrenoj melodiji i tekstu, slavi rođenje Isusa Hrista. Preštampano iz godišnjaka MH Vinkovci, br. 16, 1998.

Čudotvorna gospina slika u Sotinu

Saopštio o. Placido uz odobrenje duhovnih oblasti. Reprint knjige objavljene u Vukovaru 1909. godine u izdanju "Sriemskih novina".

Lekcionar Bernardina Splićanina 1495.

Pretisak izdanja iz 1885. koji je izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti a koje je priredio i predgovor napisao Tomo Maretić. Pretisak je priredio i pogovor napisao Josip Bratulić.

Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527

Najstariji sačuvani hrvatski bukvar i značajan spomenik hrvatske glagoljske baštine, štampan u Veneciji od strane Andrije Torezanija. Faksimilski reprint iz 1983. godine, sa transliteracijom i pogovorom Josipa Bratulića.

Razgovor duhovni od svetoga Bone mucsenika

Pretisak izdanja iz 1754. s pogovorom Vatroslava Frkina, Julijane Matanović i Vlade Horvata. Izdano povodom rušenja franjevačkog samostana i Crkve Sv. Filipa i Jakoba u Vukovaru u velikosrpskoj agresiji 1991.

Rujansko četvorojevanđelje

Sarajevska Hagada / The Sarajevo Haggadah

The Sarajevo Haggadah is a Jewish manuscript illuminated codex, originating from medieval Spain. The book, created somewhere near Barcelona around 1350, arrived in BiH in the sixteenth century, together with Sephardic Jews, exiled from Spain.

Sofijska ilustrovana Aleksandrida

Alexandrida is a medieval novel about Alexander the Great and his conquest of the world. Phototype edition.

Spovid općena

Reprint of the book "Spovid općena" (1496), the first printed book in the Croatian language and in the Glagolitic script. Very rare bibliophile edition. Reprint of the Glagolitic text in one booklet, and in the other a Latin transcription, prepared by Ani

Sveta Roxalia panormitanska divica: Pretisak

Djelo “Sveta Rožalija” napisao je Antun Kanižlić, koji je bio predstavnik slavonskog književnog kruga u hrvatskom baroku. Ovo je djelo religiozna barokna poema u četiri pjevanja, pisano slavonskom štokavštinom tj. ikavicom.