Srce zemlje

Srce zemlje

Gloria Lujanović

O stradanjima Hrvata u Srednjoj Bosni Gloria Lujanović pisala je još kao mlada novinarka. U knjizi Srce zemlje autorica iz sasvim osobne perspektive progovara o događajima koji su obilježili i živote generacije koja se u ratu tek rodila.

Ovom intimnom esejističko-poetskom posvetom žrtvama i preživjelima, Gloria Lujanović dala je glas onima koji su zaboravljeni i prešućeni od svih.

"Rečenica kojom Glorija Lujanović započinje svoju potresnu knjigu Srce zemlje (“U mojoj se obitelji vrijeme dijelilo na prije i poslije rata“), ponajbolji je opis jednog mentaliteta karakterističnog za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, što autorica naglašava već u sljedećoj rečenici. Tom rečenicom, koja je istovremeno i duboka i površna, Glorija Lujanović daje širu sliku jedne epohe pomoću koje je djelomično moguće detektirati i uzroke današnjeg, gotovo predapokaliptičnog stanja u svijetu. (...) Knjigu možemo promatrati i kao osobni, intimni proces Glorije Lujanović, kao neku vrstu beskompromisnog i samonametnutog iskupljenja prema onima koji su propatili (i još uvijek pate) više od same autorice i njezine obitelji. A za to morate biti beskrajno empatični i sposobni se uživjeti u patnje drugih, što je danas iznimno rijetka pojava. iz predgovora Josipa Mlakića

“Tekst Srce zemlje individualno je putovanje, koliko i kolektivno. Nije riječ samo o zemlji, nego o svakom tijelu koje je drhtalo od nezaliječene traume. Autorica je terapeutskim, nježnim, prijateljskim i suptilnim rečenicama pokazala što je svjedočanstvo – briga za ono bitno, za ono što nas se svih tiče, u isto vrijeme ne namećući nikakav sud i zaključak, nikakvu službenu verziju istine – naprosto je pustila sve one zaboravljene glasove da kroz nju i s njom govore. (...) Tekst i poezija Glorije Lujanović manifestacija su brige za ono bitno, za ono što je se kao ljudskoga bića tiče, što bi se trebalo ticati svakog čovjeka. Simboličan je i naslov Srce zemlje jer može značiti brigu za srce zemlje, brigu koju je kao ljudsko biće pustila u svijet.“ iz pogovora Anite Milićević

Urednik
Anita Milićević, Gordana Farkaš Sfeci
Ilustracije
Petra Franjić
Naslovnica
Lana Cavar, Narcisa Vukojević
Dimenzije
20 x 13 cm
Broj strana
164
Nakladnik
Oceanmore, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53332-175-2

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Slavonija - likovne umjetnosti

Slavonija - likovne umjetnosti

Matko Peić
Glas Slavonije, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,62 - 7,50
Prisustva

Prisustva

Marko Ristić

Ristićevi književni ogledi o Aleksandru Vuči, Milanu Dedincu, Miroslavu Krleži, Milošu Crnjanskom, Rastku Petroviću, A. B. Šimiću i Paulu Eluardu.

Nolit, 1966.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
8,326,24
Pisma starijeg đavla mlađem

Pisma starijeg đavla mlađem

C. S. Lewis

Knjiga koju pružamo našim čitateljima svojevrsno je remek-djelo briljantnog engleskog pisca C. S. Lewisa, kojeg mnogi zovu drugim Chestertonom, odnosno Chestertonovim nasljednikom.

Verbum, 1999.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,58
Antidnevnik prisjećanja: Pogled unatrag i unaprijed

Antidnevnik prisjećanja: Pogled unatrag i unaprijed

Vladimir Devidé

Vladimir Devidé, hrvatski matematičar, japanolog i esejist, u Antidnevniku prisjećanja stvara intimnu, fragmentarnu autobiografiju kroz dvadesetak tekstova – eseja, priča, humornih i satiričkih članaka, putopisa, refleksija i maštarija.

Znanje, 1995.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,26
Kopitar i Vuk

Kopitar i Vuk

Jernej Kopitar, Vuk Karadžić

Knjiga sadrži izbor tekstova Jerneja Kopitara i Vuka Karadžića, koji prikazuju međusobni odnos njih dvojice. Kopitarovi tekstovi su prevedeni s njemačkog.

Rad, 1980.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
5,26
Poezija i zbilja

Poezija i zbilja

Johann Wolfgang Goethe

Goetheova najveća autobiografska proza, pisana između 1811. i 1833. godine, obuhvaća njegov život od rođenja 1749. u Frankfurtu do 1775., kada odlazi u Weimar na poziv vojvode Karla Augusta.

Matica hrvatska, 1953.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
18,42