Tri sata: Roman međimurskog preokreta 1918.

Kroz radnju romana, Vilović detaljno opisuje ključne trenutke prevrata, pružajući čitateljima uvid u političke i društvene okolnosti tog vremena. Njegov stil karakterizira realističan pristup, s naglaskom na vjerodostojnost i preciznost u prikazu povijesnih događaja. Autor koristi stvarne povijesne ličnosti i događaje kako bi osnažio autentičnost priče, čime roman poprima obilježja kronike.​

Vilovićev angažman u političkom i društvenom životu toga doba odražava se u njegovom književnom radu. Njegova djela često tematiziraju nacionalna i socijalna pitanja, s posebnim osvrtom na sudbine običnih ljudi u turbulentnim vremenima. "Tri sata" tako predstavlja vrijedno svjedočanstvo o jednom od ključnih trenutaka hrvatske povijesti, pružajući čitateljima ne samo književni užitak već i edukativnu vrijednost.​

Iako je Vilović bio iznimno popularan tijekom 1920-ih i 1930-ih godina, nakon Drugog svjetskog rata njegovo je djelo palo u zaborav. Unatoč tome, "Tri sata" ostaje značajan doprinos hrvatskoj književnosti i povijesti, pružajući dragocjen uvid u događaje koji su oblikovali suvremenu hrvatsku državu.