Ja nisam Švabo
Roman o identitetu, Dalmaciji koja ne vidi more, utvrđivanju očinstva i juhi od tikve, "Ja nisam Švabo" prvijenac je televizijskog novinara, ekonomskog komentatora i pisca Vedrana Kukavice.
Radnja prati Eugena Uda Schlägera, strojarskog inženjera, orijentacijskog prvaka i ljubitelja leptira iz njemačkog Trudingera. Nakon majčine smrti Udo pronalazi njezino pismo u kojem mu otkriva da mu otac nije Nijemac Eugen Schläger koji ga je odgojio, nego Tvrtko Batina iz sela Batina u Dalmatinskoj Zagori. Udo kreće u Hrvatsku pod krinkom inozemnog investitora koji planira graditi vjetrenjače – najbolji način da ga u malom mjestu dobro prime.
No u Batini (Velika i Gornja Batina) stvari se zakompliciraju: tamo nije samo jedan Tvrtko Batina, nego ih je više, a nitko ne želi lako odati tajnu zašto je njegova majka Eva, mjesna učiteljica, krajem 1980-ih pobjegla u Njemačku trudna. Roman se odvija u svega nekoliko dana, ispunjen urnebesnim situacijama, dijalozima na dalmatinsko-zagorskom dijalektu i sukobom dvaju mentaliteta: urednog, globaliziranog “Švabe” i tvrdokornih, snalažljivih novovjekih Morlaka koji od modernog svijeta uzimaju samo ono što im odgovara.
Kukavica majstorski piše humoristički, britak i ponekad zločest roman koji istovremeno uzvisuje i blago ismijava Batinu i njezine stanovnike. Kroz priču propituje teme identiteta, korijena, očinstva, krvi i genetike (“krv nije voda”), ali i šire društvene teme – od tranzicijske Hrvatske do sukoba tradicije i globalizacije. Žene u romanu često pokreću radnju i imaju glavnu riječ, unatoč prividnoj muškoj dominaciji.
Kritika je roman često uspoređivala s djelima Ivana Raosa (Prosjaci i sinovi), a čitatelji su ga brzo zavoljeli zbog autentičnog jezika, duhovitosti i prepoznatljivih likova. Kukavica, koji je roman napisao u pedesetoj godini života “bez velikih ambicija”, uspio je stvoriti živ, dinamičan i univerzalan tekst koji se čita u jednom dahu.
Ja nisam Švabo je zabavan, topao i inteligentan roman koji pokazuje da je traženje identiteta često urnebesna, bolna i oslobađajuća pustolovina. Knjiga je doživjela dobar prijem, rasprodana je u nekoliko navrata i potaknula je razgovore o mogućoj filmskoj ili kazališnoj adaptaciji. Nastavak priče objavljen je kasnije u romanu Mlada misa.
Jedan primjerak je u ponudi
