Erich Fromm
Erich Fromm (Frankfurt na Majni, 23. ožujka 1900. – Muralto, Švicarska, 18. ožujka 1980.) bio je njemačko-američki psihoanalitičar, socijalni psiholog, filozof i jedan od najvažnijih predstavnika humanističke psihoanalize. Njegovo djelo povezuje psihologiju, filozofiju, sociologiju i etiku, a u središtu njegova zanimanja nalaze se čovjekova sloboda, ljubav, otuđenje i odnos pojedinca prema društvu.
Odrastao je u židovskoj obitelji, studirao sociologiju u Heidelbergu, gdje je doktorirao 1922., te se potom obrazovao u psihoanalizi. Bio je povezan s Frankfurtskom školom i Institutom za društvena istraživanja, čijem je razvoju pridonio povezivanjem Freudove psihoanalize s Marxovom društvenom kritikom. Nakon dolaska nacista na vlast emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, a poslije je djelovao i u Meksiku.
Međunarodnu afirmaciju stekao je knjigom Bijeg od slobode (1941.), u kojoj istražuje zašto se moderni čovjek, suočen s nesigurnošću i odgovornošću, može odreći slobode u korist autoritarnih sustava. U djelu Čovjek za sebe razvija temelje humanističke etike, dok u knjizi Zdravo društvo analizira psihološke posljedice kapitalizma, konformizma i otuđenja.
Njegovo najpoznatije djelo, Umijeće ljubavi (1956.), ljubav prikazuje kao aktivnu sposobnost koja zahtijeva znanje, disciplinu, odgovornost i brigu, a ne samo kao osjećaj. U knjizi Imati ili biti? (1976.) suprotstavlja dva temeljna načina ljudskog postojanja: posjedovanje i autentično življenje.
Među važnijim djelima nalaze se i Psihoanaliza i religija, Zaboravljeni jezik, Marxovo shvaćanje čovjeka, Anatomija ljudske destruktivnosti, Umijeće ljubavi i Revolucija nade.
Fromm je kritizirao potrošačko društvo, autoritarnost, nacionalizam i dehumanizaciju, zagovarajući društvo utemeljeno na solidarnosti, kreativnosti i ljudskom dostojanstvu. Njegova pristupačna, ali filozofski utemeljena djela ostavila su trajan utjecaj na psihologiju, društvenu teoriju i suvremena promišljanja ljubavi, slobode i smisla ljudskog života.
Naslovi u ponudi
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svetu koji stalno beleži porast nasilja u njegovim različitim oblicima, Erih From ovaj problem tretira na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svetu koji stalno beleži porast nasilja u njegovim različitim oblicima, Erih From ovaj problem tretira na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Autoritet i porodica
In „Autorität und Familie“ analysiert Erich Fromm den Wandel von Autorität und Familie in der modernen Gesellschaft. Das Vorwort wurde von Gvozden Flego geschrieben, und das Buch enthält auch die Studie „Revolutionärer Charakter“.
Autoritet i porodica
In his work "Authority and Family", Erich Fromm analyzes the transformation of authority and family in modern society. The foreword was written by Gvozden Flego, and the book also contains the study "Revolutionary Character".
Bekstvo od slobode
Erih Fromova kultna psihoanalitička studija istražuje zašto se savremeni čovek, oslobodivši se tradicionalnih ograničenja, često vraća totalitarnim ideologijama u potrazi za sigurnošću.
Čovjek za sebe: Istraživanje o psihologiji etike
From istražuje psihoanalitičku etiku, tvrdeći da su moralni zakoni zasnovani na ljudskoj prirodi. On suprotstavlja autoritarnu i humanističku etiku, ističući važnost slobode i produktivnog karaktera za razvoj zdravog pojedinca.
Imati ili biti
Knjiga je jedno od kapitalnih dela druge polovine dvadesetog veka. Prema Fromu, ona nastavlja dve tendencije njegovih prethodnih radova – analizu sebičnosti i altruizma kao dve fundamentalne orijentacije karaktera.
Kriza psihoanalize - Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
U knjizi From iznosi snažnu kritiku savremene psihoanalize. On smatra da se psihoanaliza udaljila od Frojdove početne revolucionarne vizije i pretvorila se u tehnički, često sterilan sistem koji ignoriše dublje ljudske i društvene dimenzije.
Kriza psihoanalize: Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
From analizira krizu frojdizma, zalažući se za sintezu psihoanalize i marksizma. On ilustruje kako društvene strukture oblikuju ljudski karakter i ističe značaj revolucionarnog humanizma.
Marksovo shvatanje čoveka
Filozofska i sociološka studija Eriha Froma. Autor reinterpretira misao Karla Marksa, ističući njegov zapostavljeni humanizam, kritiku otuđenja i viziju oslobođenja i punog ljudskog razvoja.