August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Titel im Angebot
Djela Augusta Šenoe - Zlatarovo Zlato
Prvi hrvatski povijesni roman - najzagrebačkija od svih priča. Priča je to o zabranjenoj ljubavi zlatarove kćeri i plemićeva sina na povijesnoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova šesnaestog stoljeća.
Djela I. svezak
Pjesme, Članci i feljtoni, pisma, dnevnik, slikovni prilozi
Djela IV. svezak
Pripovijesti, slikovni prilozi
Karamfil sa pjesnikova groba / Pruski kralj / Turci idu / U akvariju
Sabrana djela Augusta Šenoe, knjiga VI.
Karanfil s pjesnikova groba
Karanfil s pjesnikova groba i druge pripovijesti
Kletva 1-2
The story is set in medieval Zagreb and deals with the conflict between love and cruel justice. The plot follows a young girl, Janja, whose beloved, Jurko, is unjustly convicted and executed on the false charge of murdering the son of a prominent citizen.
