Anatomija ljudske destruktivnosti 1
U ovoj klasičnoj studiji iz 1973. godine, Erich Fromm dubinski istražuje korijene ljudske destruktivnosti. Knjiga nije samo kritika nasilja, već široka analiza kako biološki, psihološki i društveni faktori oblikuju našu sklonost uništenju.
Fromm osporava popularnu ideju da je destruktivnost urođena "životinjska" agresija, naglašavajući da je kod čovjeka ona složenija – benigna (zaštitna) ili maligna (nekrofilna, ljubav prema smrti).
Knjiga se dijeli na ključne dijelove:
- Tamna strana ljudske prirode: Destruktivnost je aktivna tendencija uništavanja života i njegovih uvjeta, dio ljudskog stanja. Neokorteks omogućuje razumijevanje, ali može pojačati destrukciju. Rano djetinjstvo, posebno majčinska ljubav i sigurnost, ključno je za formiranje karaktera – nedostatak može roditi agresiju.
- Korijeni nasilja: Historijski, nasilje je bilo mehanizam preživljavanja za hranu i teritoriju kod ranih ljudi. Kasnije su ga opravdale institucije poput religije i politike. Fromm uvodi pojam nekrofilije – metaforičku opsesiju smrću, vidljivu u društvima koja slave rat, oružje i materijalnu moć, poput fašizma.
- Individua i društvo: Društvene strukture – obitelj, obrazovanje, ekonomija – oblikuju ličnost. Kapitalizam s natjecanjem, nejednakošću i otuđenjem potiče destruktivnost. Fromm analizira slučajeve nekrofilnih pacijenata (npr. one koji lutaju grobljima) i sanje, pokazujući kako se destrukcija manifestira.
- Poziv na transformaciju: Fromm zove na prepoznavanje destruktivnosti na individualnoj i društvenoj razini. Predlaže pomak od nekrofilne (smrt-oriented) ka biophilnoj orijentaciji (slavlje života, ljubav, solidarnost, kreativnost). Samo humanističke vrijednosti mogu zaustaviti "orgije uništenja" i promovirati mir.
Fromm koristi historijske primjere (npr. nacizam) i antropološke studije da pokaže da destruktivnost nije sudbina, već proizvod uvjeta postojanja. Knjiga je globalna analiza koja omogućuje čitateljima samostalnu procjenu podataka, upozoravajući da čovjek uništava ponekad samo radi uništenja. Ovo djelo ostaje relevantno u eri sukoba, podsjećajući da je promjena moguća kroz svijest i etiku.
A copy is available as part of the book set "Erich Fromm: Djela 1-12"
Browse the set
1. Autoritet i porodica
U djelu "Autoritet i porodica", Erich Fromm analizira transformaciju autoriteta i obitelji u modernom društvu. Predgovor je napisao Gvozden Flego, a knjiga sadrži i studiju "Revolucionarni karakter".
2. Bekstvo od slobode
U djelu "Bekstvo od slobode" (1941), Erich Fromm analizira psihološke i društvene učinke modernog poimanja slobode.
3. Čovjek za sebe - Istraživanje o psihologiji etike
In dem Buch „Der Mensch für sich“ entwickelt Erich Fromm die Idee einer humanistischen Ethik im Gegensatz zur autoritären und relativistischen Ethik.
4. Zdravo društvo
In dem Buch „Die gesunde Gesellschaft“ geht Erich Fromm der Frage nach, was eine Gesellschaft psychisch gesund und was sie krank macht. Das Buch stellt die Krönung von Fromms Sozial- und Politikphilosophie dar, in der er das sogenannte bevorzugt. humaner,
5. Dogma o Kristu / Bit ćete kao Bog / Psihoanaliza i religija
In diesen Werken untersucht Fromm Religion als psychologisches und soziales Phänomen. Er kritisiert autoritäre Religionen und befürwortet einen humanistischen Glaubensansatz, der Freiheit, Wachstum und innere Verantwortung fördert.
6. Umijeće ljubavi
U "Umijeću ljubavi" Fromm tvrdi da je ljubav umjetnost koja zahtijeva znanje, trud i praksu, a ne samo emocija ili slučajna pojava. U suvremenom društvu, ljudi često ljubav shvaćaju kao objekt koji se „nalazi“, a ne kao sposobnost koju treba razvijati.
7. S onu stranu okova iluzije: Moj susret s Marxom i Freudom
U autobiografsko-filozofskom djelu "S onu stranu okova iluzije", Erich Fromm prikazuje vlastiti intelektualni razvoj kroz susret s idejama Karla Marxa i Sigmunda Freuda.
8. Kriza psihoanalize - Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
U knjizi Fromm iznosi snažnu kritiku suvremene psihoanalize. Smatra da se psihoanaliza udaljila od Freudove početne revolucionarne vizije i pretvorila u tehnički, često sterilni sustav koji zanemaruje dublje ljudske i društvene dimenzije.
9. Anatomija ljudske destruktivnosti 1
U ovoj klasičnoj studiji iz 1973. godine, Erich Fromm dubinski istražuje korijene ljudske destruktivnosti. Knjiga nije samo kritika nasilja, već široka analiza kako biološki, psihološki i društveni faktori oblikuju našu sklonost uništenju.
10. Anatomija ljudske destruktivnosti 2
U ovoj klasičnoj studiji iz 1973. godine, Erich Fromm dubinski istražuje korijene ljudske destruktivnosti. Knjiga nije samo kritika nasilja, već široka analiza kako biološki, psihološki i društveni faktori oblikuju našu sklonost uništenju.
