Anatomija ljudske destruktivnosti 1
U ovoj klasičnoj studiji iz 1973. godine, Erich Fromm dubinski istražuje korijene ljudske destruktivnosti. Knjiga nije samo kritika nasilja, već široka analiza kako biološki, psihološki i društveni faktori oblikuju našu sklonost uništenju.
Fromm osporava popularnu ideju da je destruktivnost urođena "životinjska" agresija, naglašavajući da je kod čovjeka ona složenija – benigna (zaštitna) ili maligna (nekrofilna, ljubav prema smrti).
Knjiga se dijeli na ključne dijelove:
- Tamna strana ljudske prirode: Destruktivnost je aktivna tendencija uništavanja života i njegovih uvjeta, dio ljudskog stanja. Neokorteks omogućuje razumijevanje, ali može pojačati destrukciju. Rano djetinjstvo, posebno majčinska ljubav i sigurnost, ključno je za formiranje karaktera – nedostatak može roditi agresiju.
- Korijeni nasilja: Historijski, nasilje je bilo mehanizam preživljavanja za hranu i teritoriju kod ranih ljudi. Kasnije su ga opravdale institucije poput religije i politike. Fromm uvodi pojam nekrofilije – metaforičku opsesiju smrću, vidljivu u društvima koja slave rat, oružje i materijalnu moć, poput fašizma.
- Individua i društvo: Društvene strukture – obitelj, obrazovanje, ekonomija – oblikuju ličnost. Kapitalizam s natjecanjem, nejednakošću i otuđenjem potiče destruktivnost. Fromm analizira slučajeve nekrofilnih pacijenata (npr. one koji lutaju grobljima) i sanje, pokazujući kako se destrukcija manifestira.
- Poziv na transformaciju: Fromm zove na prepoznavanje destruktivnosti na individualnoj i društvenoj razini. Predlaže pomak od nekrofilne (smrt-oriented) ka biophilnoj orijentaciji (slavlje života, ljubav, solidarnost, kreativnost). Samo humanističke vrijednosti mogu zaustaviti "orgije uništenja" i promovirati mir.
Fromm koristi historijske primjere (npr. nacizam) i antropološke studije da pokaže da destruktivnost nije sudbina, već proizvod uvjeta postojanja. Knjiga je globalna analiza koja omogućuje čitateljima samostalnu procjenu podataka, upozoravajući da čovjek uništava ponekad samo radi uništenja. Ovo djelo ostaje relevantno u eri sukoba, podsjećajući da je promjena moguća kroz svijest i etiku.
Primjerak je dostupan kao dio kompleta knjiga "Erich Fromm: Djela 1-12"
Pregledajte komplet
1. Autoritet i porodica
U djelu "Autoritet i porodica", Erich Fromm analizira transformaciju autoriteta i obitelji u modernom društvu. Predgovor je napisao Gvozden Flego, a knjiga sadrži i studiju "Revolucionarni karakter".
2. Bekstvo od slobode
U djelu "Bekstvo od slobode" (1941), Erich Fromm analizira psihološke i društvene učinke modernog poimanja slobode.
3. Čovjek za sebe - Istraživanje o psihologiji etike
U knjizi "Čovjek za sebe", Erich Fromm razvija ideju humanističke etike nasuprot autoritarnoj i relativističkoj etici.
4. Zdravo društvo
U knjizi "Zdravo društvo", Erich Fromm istražuje što čini jedno društvo psihološki zdravim, a što bolesnim. Knjiga predstavlja krunu Frommove socijalne i političke filozofije, u kojoj on favorizira tvz. humani, demokratski socijalizam.
5. Dogma o Kristu / Bit ćete kao Bog / Psihoanaliza i religija
U ovim delima From istražuje religiju kao psihološki i društveni fenomen. On kritikuje autoritarne religije i zagovara humanistički pristup veri koji podstiče slobodu, rast i unutrašnju odgovornost.
6. Umijeće ljubavi
U „Umetnosti ljubavi“, From tvrdi da je ljubav umetnost koja zahteva znanje, trud i praksu, a ne samo emociju ili slučajnu pojavu. U savremenom društvu ljudi često shvataju ljubav kao objekat koji treba „pronaći“, a ne kao sposobnost da se razvije.
7. S onu stranu okova iluzije: Moj susret s Marxom i Freudom
U autobiografsko-filozofskom delu „Izvan lanaca iluzije” Erih From prikazuje sopstveni intelektualni razvoj kroz susret sa idejama Karla Marksa i Sigmunda Frojda.
8. Kriza psihoanalize - Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
U knjizi From iznosi snažnu kritiku savremene psihoanalize. On smatra da se psihoanaliza udaljila od Frojdove početne revolucionarne vizije i pretvorila se u tehnički, često sterilan sistem koji ignoriše dublje ljudske i društvene dimenzije.
9. Anatomija ljudske destruktivnosti 1
U ovoj klasičnoj studiji iz 1973. godine, Erih From detaljno istražuje korene ljudske destruktivnosti. Knjiga nije samo kritika nasilja, već široka analiza o tome kako biološki, psihološki i društveni faktori oblikuju našu sklonost ka uništenju.
10. Anatomija ljudske destruktivnosti 2
U ovoj klasičnoj studiji iz 1973. godine, Erih From detaljno istražuje korene ljudske destruktivnosti. Knjiga nije samo kritika nasilja, već široka analiza o tome kako biološki, psihološki i društveni faktori oblikuju našu sklonost ka uništenju.
