Hrvatska književnost

Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas

„Možeš da pljuješ ko god pita za nas“ Roberta Perišića [prvi put štampan 1999. godine] je kultna knjiga priča iz devedesetih. Godinama je nije bilo u prodaji, pa mnogi koji Perišića poznaju po njegovim novijim delima nisu imali prilike da pročitaju ovu

Mramorna koža

Roman, napisan u prvom licu, opisuje složen, distanciran odnos između vajarke (naratorke) i njene majke. Glavni likovi su vajarka, majka lepotica opsednuta čistoćom i telesnim manama, i očuh, koji ulazi u njihove živote nakon očeve smrti.

Mreže

Mrtvi kapitali

Sam naslov romana nam govori kako je Kozarac bio zaokupljen neobrađenom, mrtvom zemljom koja čeka čovjeka, vrijednog seljaka, koji će je obrađivati. On je to nazvao "mrtvim kapitalom".

Mrtvi kapitali

„Mrtvi kapitali“ (1890) jedno je od najvažnijih dela hrvatskog realizma i snažna kritika tadašnje društvene stagnacije. Kroz lik inženjera Đure u romanu je prikazana ekonomska i društvena zapuštenost slavonskih sela pod Austrougarskom.

Mrtvi kapitali

„Mrtvi kapitali“ (1890) jedno je od najvažnijih dela hrvatskog realizma i snažna kritika tadašnje društvene stagnacije. Kroz lik inženjera Đure u romanu je prikazana ekonomska i društvena zapuštenost slavonskih sela pod Austrougarskom.

Mudre i lude djevice: pjesničke proze

Pjesme u prozi u ovoj zbirci sabrane su iz ukupno četrnaest brojeva različitih časopisa. Poredak je strogo kronološki: na početku su one iz 1919., a na kraju iz 1952. godine. Zbirku je priredio Zlatko Tomičić.

Muka po Stjepanu

Skroman i stidljiv seljak, Stjepan, zaljubljuje se u najlepšu i najpoželjniju devojku u selu – Maricu. Iako su šanse da mu se ljubav ostvari minimalne, on iznenada privlači njenu pažnju i venčavaju se.

Musinka: Posebno poglavlje romana "Ognjište"

Budak kroz roman oslikava tipičan lički mentalitet, surovost prirode i života, čvrstu povezanost ljudi sa tradicijom i verom.

Muška kurva: Roman iz zagrebačkog života

Autor prikazuje zagrebačku tehnomenadžersku sredinu u kojoj vladaju mahinacije i borba za lični prestiž, skriveni plaštom samoupravljanja, a moral tog sveta autor je žigosan u samom naslovu knjige.