Da mi je danas bilo ne susresti sebe

Da mi je danas bilo ne susresti sebe

Herta Müller

Ovo je drugi roman koji je u našoj zemlji objavila nagrađivana autorka, Rumunka koja od 1987. godine živi i stvara u Berlinu.

Osim zavidnih i izdajničkih kolega u fabrici odeće u kojoj radi, glavnu junakinju muči i državni represivni aparat, koji je poziva na saslušanje. Razlog za ovaj poziv je njena želja da otputuje u neku od zemalja u koje fabrika izvozi odeću. Da bi to postigla, ona stavlja ceduljice u džepove muških odela u kojima traži mladoženju. Afera u fabrici se razvija do ogromnih razmera, čak je i glavni lik optužen za prostituciju i veleizdaju...

„Prvu nedelju posle lapsusa, jer sam tri dana zaredom pozivan na saslušanje, noću nisam mogao da sklopim oči. Nervi su mi postali kao tanka žica. Nestala je sila gravitacije koja drži meso. , sve što je ostalo je napeta koža i vazduh u mojim kostima, morao sam da pazim da ne pobegnem sam kao dah na hladnoći...“

Rumunska spisateljica Herta Miler u svojim delima govori o aspektima sopstvenog života u vreme najprimitivnijeg totalitarizma u Rumuniji i o osećaju otuđenosti i odsustva korena na novom tlu koje prožima sve njene likove prebega i disidenata u egzilu. Nakon što je knjiga javno govorila protiv diktature u Rumuniji na Frankfurtskom sajmu, zabranjeno joj je dalje objavljivanje. Po povratku u domovinu život joj je postajao sve teži, a 1987. godine seli se na zapad. Od tada živi u Berlinu.

Naslov originala
Heute wär ich mir lieber nicht begegnet
Prevod
Helen Sinković
Urednik
Gordana Farkaš-Sfeci
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
184
Izdavač
Oceanmore, Zagreb, 2009.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53705-669-8

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Demobilizirane Gretchen

Demobilizirane Gretchen

K. H. Helms Liesenhoff

Ne može se osporiti da je u ovoj knjizi opisana istina, da su jezive scene samo zrcalni odraz stvarnosti.

Globus, 1977.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,46 - 6,68
I ne reče ni reči

I ne reče ni reči

Heinrich Böll

U Bolovim romanima, jedna od centralnih tema je pokušaj očuvanja osnovnih moralnih vrednosti u vremenu terora, kao i u periodu materijalnog prosperiteta i korupcije.

Svjetlost, 1965.
Srpski. Latinica. Broširano.
3,22 - 3,98
Razbojnici

Razbojnici

Friedrich Schiller

„Razbojnici“ (1781), prva drama Fridriha Šilera, ključno je delo nemačkog pokreta Sturm und Drang, koji istražuje teme slobode, pravde, moralnog sukoba i pobune protiv društvenih normi.

August Cesarec, 1987.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,36 - 3,48
Najljepše priče klasične starine

Najljepše priče klasične starine

Gustav Schwab

Švabovo delo vraća i razvija osećaj vrednosti antike, tog nepresušnog izvora narodne fantazije koja nastoji da protumači i objasni svet izvornom pesničkom snagom prepoznatom u tradicijama antičkog čoveka.

Grafički zavod Hrvatske (GZH), 1989.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od tri toma
5,25
Ich liebte ein Mädchen - Ein Briefwechsel

Ich liebte ein Mädchen - Ein Briefwechsel

Walter Trobisch
Hänssler Verlag, 1968.
Nemački. Latinica. Broširano.
4,50
Winnetouovi baštinici

Winnetouovi baštinici

Vinetuovi naslednici je ime koje danas koristi za originalni Vinetu, skraćeno: Vinetu IV, poslednji završeni roman Karla Meja. Ovo je ujedno bio i poslednji tom „Sabranih putopisnih priča”.

Mladost, 1965.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,28 - 8,346,26