Povijest filozofije I-II

Povijest filozofije I-II

Wilhelm Windelband, Heinz Heimsoeth

Vindelbandova Istorija filozofije je jedna od najvažnijih knjiga o istoriji filozofije, koja pokriva razvoj filozofske misli od antičke Grčke do kraja 19. veka. Sa dodatkom Filozofije u 20. veku Hajnca Hajmsoeta, 2. neizmenjeno izdanje.

Vindelbandov pristup istoriji filozofije je inovativan jer, umesto hronološkog prikaza događaja i biografija filozofa, on istražuje ključne filozofske probleme i koncepte, a zatim prati kako su se oni razvijali kroz istoriju. Vindelband vidi istoriju filozofije kao niz problema, ideja i pitanja koji su se ponavljali i raspravljali unutar filozofske tradicije, čineći neprekinuti lanac filozofske refleksije.

Prvi deo: Antička i srednjovekovna filozofija U prvom delu, Vindelband istražuje početke filozofske misli u staroj Grčkoj, pokrivajući prethrišćanske mislioce kao što su Tales, Heraklit i Pitagora, koji su postavili temelje grčkoj filozofiji. Razvija se koncept kosmosa, poretka prirode i racionalnog shvatanja sveta. Zatim prati nastanak i razvoj ključnih filozofskih škola antičke Grčke, uključujući sofiste, sokratsku etiku i dela Platona i Aristotela, kojima posvećuje posebnu pažnju.

Platonova teorija ideja i Aristotelova filozofija postaju temeljni stubovi antičke misli, nudeći različite teorije o metafizici, epistemologiji i etici. Helenistički period obuhvata škole poput stoicizma, epikurejstva i skeptične filozofije, koje su se bavile pitanjima ljudske sreće i odnosa prema svetu. Vindelband takođe pokriva srednjovekovnu filozofiju, naglašavajući uticaj hrišćanske misli na filozofiju. Srednjovekovna filozofija se fokusira na sintezu grčke filozofije sa hrišćanskom teologijom, gde su važni mislioci kao što su Avgustin, Anselm i Akvinski. Ključne teme ovde su postojanje Boga, priroda zla i odnos između vere i razuma.

Drugi deo: Moderna i moderna filozofija Drugi deo knjige bavi se razvojem moderne filozofije, koja počinje renesansom i nastavlja se racionalizmom i empirizmom. Glavni mislioci ovde su Dekart, Spinoza, Lajbnic, Lok, Berkli i Hjum, koji istražuju epistemološke probleme i granice ljudskog razumevanja.

Dekart se smatra ocem modernog racionalizma, postavljajući temelje modernoj filozofiji kroz sumnju i koncept "Cogito, ergo sum" (mislim, dakle jesam). Empiristi kao što su Lok i Hjum osporavaju racionalizam tvrdeći da je znanje zasnovano na iskustvu, što dovodi do pitanja o prirodi percepcije i stvarnosti.

Vindelband nastavlja da raspravlja o nemačkoj klasičnoj filozofiji sa naglaskom na Kantu, čija je Kritika čistog razuma revolucionirala filozofiju tvrdeći da su kategorije razuma osnova znanja. Kantovo delo utire put kasnijim misliocima, kao što su Fihte, Šeling i Hegel, koji istražuju dijalektiku, apsolutni idealizam i prirodu slobode i subjektivnosti.

Vindelbandov pristup istoriji filozofije razlikuje se od tradicionalnih istorijskih istraživanja jer se fokusira na „problematičnu” istoriju filozofije, gde se filozofija posmatra kao disciplina koja se razvija kao odgovor na fundamentalna pitanja i izazove. On veruje da se istorija filozofije može bolje razumeti kroz pitanja i koncepte koje je istraživala, nego kroz hronologiju ili biografije pojedinih filozofa.

Vindelbandova Istorija filozofije je izuzetno značajno delo zbog svog sveobuhvatnog pristupa i jasnoće u prikazivanju razvoja filozofskih ideja. Rad je i danas aktuelan jer nudi dubinski uvid u ključne filozofske probleme i pokazuje kako su se oni razvijali kroz istoriju, naglašavajući veze između filozofskih tradicija različitih perioda.

Naslov originala
Lehrbuch der Geschichte der Philosophie
Prevod
Nada Šašel, Danko Grlić, Danilo Pejović
Urednik
Vladimir Filipović
Naslovnica
Ratko Janjić-Jobo
Dimenzije
21 x 15 cm
 
Knjiga se sastoji od dva toma.
Ukupan broj strana
853
Izdavač
Naprijed, Zagreb, 1978.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Povijest filozofije

Povijest filozofije

Wilhelm Windelband, Heinz Heimsoeth

Povijest filozofije sa dodatkom Filozofija u 20.st. od Heinza Heimsoetha, 14. dopunjeno izdanje.

Naprijed, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
Knjiga se sastoji od dva toma
14,99
Engleska empiristička filozofija

Engleska empiristička filozofija

Gajo Petrović

Odabrani tekstovi filozofa

Matica hrvatska, 1955.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,984,89
Racionalistička filozofija

Racionalistička filozofija

Milan Kangrga

Odabrani tekstovi filozofa

Matica hrvatska, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,72
Um caruje: Životi i mišljenja velikih filosofa

Um caruje: Životi i mišljenja velikih filosofa

Will Durant

William Durant je američki pisac i filozof najpoznatiji po svojoj jedanaestotomnoj Povijesti svjetske civilizacije (1935.-1975). Njegovo ranije djelo Um caruje (The Story of Philosophy) značajno je pridonijelo populariziranju filozofije.

Narodno delo, 1932.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice.
9,99 - 14,99
Filozofija istočnih naroda 1

Filozofija istočnih naroda 1

Čedomil Veljačić

Fundamentalno delo hrvatske uporedne filozofije koje obuhvata indijsku filozofiju od najstarijih Veda i Upanišada preko budizma do sholastičkih sistema, sa odabranim originalnim tekstovima.

Matica hrvatska, 1980.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,40
Filozofija kao način življenja: Razgovor sa Žani Karlije i Arnoldom I. Dejvidsonom

Filozofija kao način življenja: Razgovor sa Žani Karlije i Arnoldom I. Dejvidsonom

Pierre Hadot

U knjizi intervjua, Pjer Hado objašnjava kroz svoju ličnu životnu priču i razgovore sa Džini Karlije i Arnoldom I. Dejvidsonom zašto je antička filozofija pre svega bila način života i duhovna vežba, a ne samo teorijsko znanje.

Fedon, 2011.
Srpski. Latinica. Broširano s omotom.
17,32